„Glavne razlike između pčela i osa proizlaze iz njihovog načina prehrane. Pčele se hrane isključivo nektarom i peludi iz cvijeća (iz čega i nastaje med), dok su većina vrsta osa predatori; tj. hrane se ostalim kukcima, gusjenicama i muhama.“*
Ovo je tekst o svim pravnim postupcima pokrenutim protiv članova građanske inicijative Psihološko proljeće od strane komora. S obzirom da je čitati o pravnim postupcima uglavnom vrlo dosadno, a i (psihološko) proljeće je stiglo, pokušat ćemo vas zabaviti s pričom o razlikama između pčela i osa.
„Nije istina da su sve vrste osa agresivne (sve će braniti gnijezdo, ali neće aktivno napadati). Ipak, radi se o vrlo malom broju vrsta i najbolje je smatrati da svaka osa koju vidite predstavlja opasnost.“*
Doc. dr. sc. Domagoj Švegar podnio je zahtjev za obnovu dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti Hrvatskoj psihološkoj komori u lipnju 2017. godine. Napravio je to dvije godine prije isteka dopusnice, budući da je, poučen vlastitim iskustvom, na prethodnu dopusnicu čekao dulje od pet mjeseci. O tome smo pisali prije više od godinu dana, ali do pisanja ovog teksta Švegar još uvijek nije dobio produljenje osnovne dopusnice, iako mu je dopusnica istekla u listopadu 2019. godine. Od listopada 2019. godine, prema važećim propisima, Švegar ne smije obavljati psihološku djelatnost jer nema važeću dopusnicu, iako je zahtjev za produljenje HPK-u poslao na vrijeme. HPK je već dva puta odbio produljiti dopusnicu uz obrazloženje da je zahtjev podnesen prerano, a oba rješenja je poništilo nadležno ministarstvo. Trenutno HPK po treći put odlučuje o zahtjevu. U međuvremenu je nastupila 2021. godina. Protekle su gotovo četiri godine od podnošenja zahtjeva te godinu i pol dana od kada je Švegarova dopusnica istekla. HPK ovakvim postupanjem izravno krši Ustavom zagarantirano pravo na rad i pravo na odlučivanje u razumnom roku.
Domagoj Švegar je inicijator građanske inicijative Psihološko proljeće, a komorose počinju biti aktivne i agresivne kada dođe proljeće.
„Osama je žalac poput igle i njime mogu bosti više puta.“*
Goran Cvetojević je naš šampion po broju postupaka koje je njegova vlastita komora pokrenula protiv njega. Hrvatska komora fizioterapeuta pokrenula je disciplinski postupak u kojem smo već pisali, u kojem je kažnjen disciplinskom kaznom ukora radi „uvredljivog ponašanja prema komori“ te mora podmiriti 16.400 kn troškova disciplinskog postupka. Protiv rješenja o disciplinskim troškovima pokrenuo je upravni spor koji je još uvijek u tijeku. Naš tekst o Goranovom disciplinskom postupku uzrokovao je pokretanje još nekoliko postupaka protiv članova naše inicijative. Osim toga, HKF je protiv Cvetojevića još početkom 2018. godine pokrenuo kazneni postupak zbog kaznenih djela klevete i uvrede, ali je privatna tužba odbačena te je postala pravomoćna početkom 2019. godine. HKF-u ni to nije bilo dovoljno, pa 2018. pokreće i parnični postupak radi naknade štete protiv Cvetojevića koji do danas nije okončan.
Komorose mogu ubosti i više puta, u različitim postupcima.
„Ose su osjetljive na insekticide te se legla mogu tako ukloniti, no ose će ga uporno braniti, tako da, ako niste potpuno sigurni u to što radite, posao uklanjanja prepustite stručnjacima.“*
O disciplinskom postupku koji je HKF pokrenuo protiv Draženke Šarić Šimić pisali smo također prošle godine. Šarić Šimić je kažnjena disciplinskom mjerom ukora i opomenom radi „uvredljivog ponašanja prema komori“ te je Sud časti HKF-a naložio da mora platiti 19.132,50 kn troškova disciplinskog postupka. Kao što je u tekstu navedeno, Šarić Šimić je pokrenula upravni spor protiv odluka Suda časti HKF-a, a sada imamo za naše čitatelje i malu ekskluzivu: Upravni sud u Zagrebu u studenom je nepravomoćno poništio odluke Suda časti HKF-a te je utvrdio da Draženka Šarić Šimić nije počinila nikakvu disciplinsku povredu! HKF se protiv presude žalio te je drugostupanjski postupak još uvijek u tijeku.
Posao uklanjanja komorosinjih gnijezda prepustite stručnjacima.
„I stršljeni se smatraju vrstom osa. (…) Veliki se stršljeni hrane pčelama i ostalim osama.“*
Odvjetnik Ivica Ban već niz godina pokušava uskladiti rad Hrvatske odvjetničke komore sa zakonima, s obzirom da HOK ne pokazuje namjeru samoinicijativno poštivati zakone. Nakon što je na Banovu inicijativu Povjerenik za informiranje u siječnju 2020. godine utvrdio najmanje 10 nepravilnosti u radu HOK-a u odnosu na zakonske obveze prema Zakonu o pravu na pristup informacijama te najmanje 5 točaka iz upozorenja Povjerenika na koje se HOK u potpunosti oglušio, Disciplinsko tužiteljstvo HOK-a svega nekoliko dana nakon zaprimanja izvješća Povjerenika pokreće disciplinski postupak protiv Ivice Bana zbog “povrede dužnosti prema tijelima Komore” te radi “nedostojnog istupanja” u odnosu na tijela i dužnosnike Komore počinjenih tekstovima u dva njegova e-maila, koje je poslao 2018. i 2019., a u kojima je kritizirao rad dužnosnika i tijela HOK-a. Tekst o tome smo pisali prije više od godinu dana, a disciplinski postupak do danas nije okončan.
Kažu da su stršljenovi brži od komorosa, puno su veći, debeli i dobro podmazani.
„Ose se često gnijezde blizu ili u ljudskim nastambama pa tako lako dođe do neželjenih susreta, a najopasnije su krajem ljeta kad im počinje nedostajati hrane i razmnože se u velikim brojevima.“*
Međutim komorose ne napadaju samo pčele, nego i slučajne prolaznike.
Zbog teksta o HKF-ovom disciplinskom postupku protiv Gorana Cvetojevića, u svibnju 2020. godine HKF je pokrenuo kazneni postupak protiv članice naše inicijative Ivane Zelić, zbog kaznenih djela klevete i uvrede. Zelić je nepravomoćno oslobođena svih optužbi, ali se HKF žalio pa je drugostupanjski postupak u tijeku.
„Ose su sklone napadati i kad nisu posebno ugrožene.“*
Ali ponekad komorose napadaju i kad nisu posebno ugrožene ili čak kad izgube neki spor. Tako je i HKF, usprkos činjenici da je izgubio prvostupanjski kazneni postupak protiv Zelić odlučio pokrenuti i parnični postupak radi naknade štete kojom traži 30.000 kn zbog „povrede prava osobnosti“ HKF-a, a koja je navodno nastala istim tekstom zbog kojeg su Zelić tužili i u kaznenom postupku. Zelić je zaprimila tužbu u veljači 2021. godine te je postupak još uvijek u tijeku.
„No baš kao i pčele, ose su također korisne za održavanje ravnoteže u ekosustavu, iako ih ljudi ne vole. One ubijaju dosta štetočina koje smanjuju prinose voća i povrća, a pogotovo ih se koristi u staklenicima za zaštitu kultura od štitastog moljca kojim se hrane.“*
Prave ose su važne za održavanje ravnoteže u ekosustavu jer ubijaju štetočine koje smanjuju prinose voća i povrća. Međutim, komorose nisu korisne u ekosustavu, one su zapravo štetočine jer napadaju pčele, a i smanjuju prinose. Voća, povrća, novca, vremena, zdravog razuma. Svega.
Čuvajte pčele, neki ih smatraju i najvažnijim bićima na svijetu, ali pazite se komorosa. Pretjeranim razmnožavanjem one postaju opasne i potrebno je napraviti dezinskeciju.
Vaše Psihološko proljeće
*Autor teksta označenog zvjezdicom je Sebastijan Placento. Dijelovi teksta „Razlika između pčela i osa“ preuzeti s bloga Obiteljsko pčelarstvo Radošević.