Tko zapravo upravlja HGK-om?

Pred mjesec dana smo otkrili da se članovi Skupštine HGK-a biraju prema misterioznim kriterijima i načinu izbora članova Skupštine koji se definiraju Odlukom o kriterijima i načinu izbora članova koju donosi Upravni odbor. Zašto misteriozni? Zato što nisu javno dostupni. A Skupština je „najviše tijelo upravljanja HGK-om“.

Poslali smo zahtjev za pristup informacijama HGK-u, međutim zbog ignoriranja našeg zahtjeva bili smo prisiljeni žaliti se Povjereniku za informiranje. Prošli tjedan smo konačno dobili Odluku Upravnog odbora HGK-a koju objavljujemo u cijelosti.

Odluka o kriterijima i načinu izbora članova Skupštine HGK

Slijedi analiza Odluke.

Točka I.
U točki I. Odluke definirano je da članove Skupštine biraju gospodarska vijeća u županijskim komorama i komori Zagreb te strukovna udruženja HGK.

Tko je član gospodarskog vijeća?
Prema Statutu HGK, gospodarsko vijeće ima najmanje 7 članova, a njihov izbor vrši tijelo koje se osniva samo s tom zadaćom, a sastoji se od 5 predstavnika područja djelatnosti (prema NKD-u) koja su zastupljena na području županijske ili regionalne komore. Jednog predstavnika u gospodarskom vijeću daje članica koja u pravilu zapošljava najveći broj radnika, a drugog članica koja ostvaruje najveći ukupni prihod, u najznačajnijim područjima djelatnosti na području županijske ili regionalne komore.

Već ste se pogubili? I mi smo. Ukratko, članove gospodarskog vijeća bira Neko Tijelo koje bi trebalo imati za članove 5 predstavnika iz djelatnosti koje su zastupljene na području županijske komore. Dakle, ako se bavite djelatnošću koja ne prevladavala u vašoj županiji vjerojatno nećete biti član tog Nekog Tijela. Iako to Neko Tijelo bira članove gospodarskog vijeća, jedan predstavnik mora biti *u pravilu* iz trgovačkog društva koje zapošljava najveći broj radnika, a drugi predstavnik koji ostvaruje najveći ukupni prihod, ALI u najznačajnijim djelatnostima na području županije. Prema našem tumačenju, iz ovoga proizlazi da možete imati najveći prihod, ali ne i najznačajniju djelatnost u županiji, pa onda nećete biti u gospodarskom vijeću.

Ono što nam je upalo u oko je to da gospodarsko vijeće bira predsjednika „iz reda uglednih gospodarstvenika“, ali uz prethodnu suglasnost predsjednika HGK-a. To znači da je Luka Burilović morao dati suglasnost na svakog izabranog predsjednika gospodarskog vijeća.

Što su strukovna udruženja?
Strukovno udruženje je strukovno organiziranje članica HGK na razini RH. Udruženja se ne organiziraju spontano, već po odluci Upravnog odbora HGK. Svako udruženje mora imati poslovnog tajnika, koji je osoba iz stručne službe HGK.
Zgodno, jel’ da? Upravni odbor odluči koliko će biti strukovnih udruženja i za svako od udruženja u HGK-u mora biti zaposlena najmanje jedna osoba.

Vrhunac poduzetničkih sloboda, koje su zagarantirane Ustavom, ogleda se u odredbi Statuta HGK koja određuje da „u slučaju međusobno neusklađenih ili suprotstavljenih interesa, strukovna udruženja se obraćaju Upravnom odboru, koji o spornim pitanjima donosi obvezujući stav, cijeneći pri tom njihove posebne interese i interes gospodarstva u cjelini“. Dakle, Upravni odbor HGK će donijeti obvezujući stav o tome što pojedina strukovna udruženja, koja se osnivaju po odluci Upravnog odbora HGK, trebaju ili ne trebaju činiti.

Ok, sada smo otprilike saznali tko su i što su gospodarska vijeća i strukovna udruženja. Dakle, oni biraju članove Skupštine, koja je „najviše tijelo upravljanja HGK“.

Točka II.
Međutim, gospodarska vijeća i strukovna udruženja ne mogu za člana Skupštine izabrati bilo koga. Točka II. Odluke određuje da se članovi Skupštine biraju po metodologiji „koja uzima u obzir udio ukupnog prihoda i broja zaposlenih na području županija u odnosu na Republiku Hrvatsku te prema strukovnim udruženjima, radi što ravnomjernije zastupljenosti svih grana gospodarstva“.
Kakva je to metodologija? Gdje je objavljena? Zašto HGK ne vodi javnu evidenciju o tome tko prema toj metodologiji može, a tko ne može biti član Skupštine? Toliko neodgovorenih pitanja, a toliko ubijenih životinja na safariju.

Točka III.
Mislili ste da je baš komplicirano? Stiže točka III. koja utvrđuje „kriterije odabira broja članova po područjima i odjeljcima NKD-a u pojedinim županijama“ te se „predlaže“ da ti kriteriji budu ukupan prihod, dobit razdoblja, prihod od izvoza i broj zaposlenih.
Predlaže se? Kome? Gospodarskom vijeću i strukovnim udruženjima koji trebaju birati članove skupštine? Što ako oni ne izaberu članove skupštine po tim kriterijima? Odgovora u Odluci nema.

Točka IV.
Pri odabiru članova Skupštine koristit će se podaci iz godišnjih financijskih izvješća za godinu prije raspisivanja izbora.
Ok, to nam je jasno.

Točka V.
U točki V. definiran je broj članova koji mogu biti u skupštini iz pojedine županijske komore.

Točka VI.
Kad ste izabrani kao član Skupštine, HGK će vam izdati potvrdu za to. Vjerojatno s pečatom.

Točka VII.
Prema ovoj Odluci, izbori za Skupštinu HGK-a morali su se održati do 31. siječnja 2020. godine.

Nakon analize Odluke, možemo zaključiti da je potpuno nejasno tko zapravo upravlja HGK-om. Skupština? Koja se bira po metodologijama koje nisu javno dostupne? Može li jedan mali poduzetnik ispuniti kriterije koje ova Odluka nameće kao ključne da bi se sudjelovalo u radu tijela HGK-a? Koliki je uopće njegov stvaran utjecaj? Vjerojatno gotovo nikakav.

Gdje je Agrotehna?
Osim Odluke, dobili smo i odgovor od HGK-a u vezi mistične „tvrtke Agrotehna“, koja se navodi kao upravljačka pozicija predsjednika Luke Burilovića u njegovoj službenoj biografiji na stranicama HGK. Dobili smo sljedeći odgovor:

„Nastavno na Vaš zahtjev za pravo na pristup informacijama obavještavamo Vas kako ne posjedujemo traženu informaciju, te Vas upućujemo da se obratite nadležnom trgovačkom sudu u Osijeku koji vodi sudski registar.“

Sudski registar je javno dostupan. Agrotehna u sudskom registru ne postoji. Ponovno smo poslali upit HGK-u, ali očito bez Povjerenika za informiranje nećemo ništa saznati.

Jedina dobra vijest je da je nakon naše prijave HAKOM-u, HGK konačno uskladila svoju web stranicu s GDPR-om.

I opet građani-volonteri uče hrvatske institucije njihovom poslu.

Vaše Psihološko proljeće

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *