Ugledni gospodarstvenik ili obični HDZ-ovac – kako je Luka Burilović postao predsjednik HGK

U jeku nedavnih zbivanja oko Hrvatske gospodarske komore, Psihološko proljeće započelo je analizu Statuta HGK-a. Posebnu smo pažnju posvetili uvjetima koje osoba mora ispunjavati kako bi mogla biti predložena i izabrana za predsjednika HGK-a.

Statut HGK-a određuje da predsjednika HGK-a, na prijedlog Upravnog odbora, bira Skupština iz reda uglednih gospodarstvenika ili stručnjaka u području gospodarstva, uz dodatne uvjete, a to su:
– hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske;
– završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju;
– najmanje deset godina radnog staža;
najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu;
– aktivno znanje engleskog jezika;
– osoba koja nije kazneno osuđivana za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv koje se ne vodi kazneni postupak.

Budući da se kao dodatan uvjet propisuje najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu, odlučili smo provjeriti na kojim je to izvršnim pozicijama bio Luka Burilović prije nego je postao predsjednik HGK-a.

Ovako izgledaju rezultati našeg istraživanja:

Iz prikazanih rezultata proizlazi da je Luka Burilović sa sigurnošću bio osam godina na izvršnim i upravljačkim pozicijama u gospodarstvu (označeno žutom bojom). Naime, prema Zakonu o trgovačkim društvima biti članom uprave ili predsjednikom uprave znači biti na upravljačkoj ili izvršnoj poziciji unutar trgovačkog društva, budući da uprava vodi poslove društva. Članovi nadzornog odbora imaju nadzornu funkciju te je zakonom izričito propisano da član nadzornog odbora ne može biti ujedno i član uprave.

Prema tome, Luka Burilović je za sigurnošću bio na izvršnim i upravljačkim pozicijama u gospodarstvu osam godina. Zašto sa sigurnošću? Zato što njegovu „tvrtku Agrotehna“, koju spominje u službenoj biografiji objavljenoj na stranicama HGK-a, nismo uspjeli pronaći niti u sudskom niti u obrtnom registru.

Mala napomena zašto stavljamo navodnike na „tvrtka Agrotehna“. Naime, tvrtka je prema Zakonu o trgovačkim društvima samo ime trgovačkog društva ili obrta. Osoba je vlasnik trgovačkog društva ili obrta, a ne tvrtke. Očito ne trebamo očekivati od gospodarske komore da poznaje Zakon o trgovačkim društvima.

Uzevši u obzir da Luka Burilović u medijima u zadnje vrijeme istupa s informacijama da je 1690 dana proveo u ratu (što je nešto više od 4 godine), a u službenoj biografiji tvrdi da je bio „vlasnik i direktor tvrtke Agrotehna iz Lipovca“ prije 1996., možemo postaviti pitanje koliko dugo je zapravo bio na upravljačkoj poziciji tog trgovačkog društva? Poslali smo zahtjev za pristup informacijama HGK-u kojeg je pravnog oblika „tvrtka Agrotehna“ i je li na webu HGK-a navedeno ispravna tvrtka, ali odgovor još nismo zaprimili. Rok za odgovor još uvijek nije istekao, pa ćemo po primitku odgovora obavijestiti javnost.

Iz naših rezultata vidljivo je da je gotovo svako trgovačko društvo u kojem je Luka Burilović obnašao neku funkciju u stečajnom postupku, predstečajnom postupku ili je nad društvom otvoren postupak izvanredne uprave temeljem slavnog Lex Agrokora. Naglašavamo da je prikazano stanje trenutno stanje u sudskom registru tj. da prikaz otvorenih postupaka ne znači da su nastali u vrijeme njegovog obnašanja funkcije u odgovarajućim društvima. S druge strane, možemo se opravdano upitati koji je onda pravni standard „uglednog gospodarstvenika“ prema Statutu HGK?

Kako je onda Luka Burilović postao predsjednik HGK?
U vrijeme dok je Luka Burilović bio izabran za predsjednika HGK, javnost je bila fokusirana na postupak pokrenut protiv bivšeg predsjednika HGK-a Nadana Vidoševića. Međutim, u to vrijeme Ministarstvo gospodarstva je zaprimilo anonimnu dojavu u kojoj se spori da Luka Burilović ispunjava uvjete za predsjednika HGK. Očigledno po navedenoj prijavi nije učinjeno ništa jer i dalje ostaje nejasno kojeg je pravnog oblika bila njegova „trgovačka radnja Agrotehna“. Je li to bio obrt ili trgovačko društvo ili nešto treće?

Prema Statutu HGK članice HGK (dakle, sva trgovačka društva u Republici Hrvatskoj) upravljaju poslovima HGK preko svojih predstavnika, po načelu demokratskog odlučivanja i uzajamne odgovornosti. Skupština je najviše tijelo upravljanja HGK-om, a ima najmanje 77 članova, a najviše 101 člana. Kako se biraju članovi skupštine? Statut određuje da se „kriteriji i način izbora članova Skupštine definiraju Odlukom o kriterijima i načinu izbora članova koju donosi Upravni odbor“.

Međutim, navedenu Odluku o kriterijima i načinu izbora članova Skupštine nismo uspjeli pronaći na web stranicama HGK-a. Zbog toga smo poslali zahtjev za pristup informacijama HGK-u, ali odgovor još uvijek nismo zaprimili. Rok još uvijek nije istekao, a po primitku obavijestit ćemo javnost o HGK-ovom odgovoru.

Zaključno: iako sva trgovačka društva nominalno imaju pravo sudjelovati u upravljanju HGK-om, ostaje otvoreno pitanje zašto kriteriji temeljem kojih se biraju članovi skupštine, kao najvišeg tijela HGK-a nisu javno objavljeni?

Psihološko proljeće ponovno apelira na sve članove komora, kao i na sve građane, da se aktivno uključuje u rad komora i da prate način izbora ljudi koji obnašaju visoke funkcije unutar komora.

Ono što možemo zaključiti iz rezultata istraživanja o Luki Buriloviću je da se ne radi o uglednom gospodarstveniku s najmanje 10 godina rada na upravljačkim pozicijama, već o jednom običnom HDZ-ovcu.

 

Vaše Psihološko proljeće

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *