Sad znam da je Hrvatska psihološka komora drugo ime transparentnosti

Vanna je davne 1994. pjevala “moju tajnu možeš znati i bez pitanja, ne mogu više čuvati je skrivenu od pogleda”, a iste stihove može danas zapjevati i Hrvatska psihološka komora (HPK).

Priča počinje 1. lipnja 2019., kada je naš kolega Ivica Milanja poslao zahtjev za pristup informacijama HPK-u, u kojem je zatražio podatke o rashodima od siječnja do ožujka 2019. godine, podatke o povratu preplaćene članarine za 2018. godinu te podatke o plaćama i stručnoj spremi zaposlenika HPK-a. HPK ubrzo dostavlja sve podatke, osim onih o plaćama i stručnoj spremi zaposlenika HPK, uz obrazloženje da se radi o osobnim podacima te da “radnici Komore nisu državni službenici”.

Broj zaposlenika pravne i upravne struke u komorama (krajem 2019. godine) i ukupni godišnji prihodi strukovnih komora u 2018. godini

Povjerenik za informiranje ubrzo šalje upozorenje HPK-u da nije proveden test razmjernosti i javnog interesa, koji je potrebno provesti u situacijama kada postoje moguća ograničenja pristupu informacijama. HPK ignorira upozorenje Povjerenika te ne poduzima ništa po tom pitanju.

Žalbeni postupak pred Povjerenikom za informiranje

Kolega Milanja u isto vrijeme pokreće žalbeni postupak pred Povjerenikom te šalje žalbu elektroničkom poštom. Nekoliko dana poslije, Milanja zaprima zaključak HPK-a, u kojem je upozoren da će se žalba odbaciti, ako ju ne dostavi poštom jer se prema čl. 71. st. 1. Zakonu o općem upravnom postupku (15/09) “bitnim elementom podneska smatra potpis podnositelja”.

Za one koji ne znaju, Zakon o općem upravnom postupku nosi oznaku 47/09, a ne 15/09 kako je navedeno u zaključku, a čl. 71. st. 1. uopće ne govori o bitnim elementima podneska. Kako očekivati od laika da poznaje zakonske propise ako ih ne poznaje tijelo javne vlasti, koje bi ih trebalo primjenjivati?

U svakom slučaju, ovaj očaj, tj. rješenje HPK-a Povjerenik je poništio u listopadu 2019. godine te je naložio HPK-u da dostavi tražene podatke o plaćama zaposlenika budući da se “radi o potrošnji sredstava javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva”. Povjerenik je vjerojatno omaškom ispustio navesti ime jedne zaposlenice, pa je HPK dostavio podatke o sedam, umjesto osam zaposlenika.

Milanja-2019_10_28-Povjerenik-Rjesenje

Struktura zaposlenih u HPK-u

Osim podataka o plaćama, Povjerenik je naložio HPK-u da dostavi informacije o stručnoj spremi zaposlenika te da ih “potkrijepi odgovarajućim dokazima”. HPK je dostavio tablicu s popisom stručnih sprema svojih zaposlenika. Kao odgovorajući dokaz vjerojatno trebamo uzeti njihovu već poslovičnu vjerodostojnost i transparentnost.

Stručna sprema zaposlenika Hrvatske psihološke komore

Stručna sprema zaposlenika Hrvatske psihološke komore

Ono što je zanimljivo iz navedene tablice je da čak pet od osam zaposlenika ima stručnu spremu s diplomom pravnog fakulteta. Naime, javna uprava i upravno pravo se studira na nekom od pravnih fakulteta. Statistički gledano, ako usporedimo broj zaposlenih pravnika i upravnih pravnika na milijun kuna prihoda u pojedinim komorama, HPK apsolutno prednjači (vidi sliku)!

Broj zaposlenika pravne i upravne struke na milijun kuna prihoda

Broj zaposlenika pravne i upravne struke na milijun kuna prihoda

Upravnim nadzorom iz 2018. godine utvrđeno je da HPK treba kreirati otprilike 20.000 upravnih spisa, koji nisu nikada kreirani od osnivanja komore do danas. Postavlja se pitanje: što onda svi zaposleni pravnici rade, ako znamo da se dopusnice ne izdaju na vrijeme te da neki članovi čekaju već preko godinu dana na obnavljanje dopusnice?

Odgovor vjerojatno znate i sami, a sigurno ga znaju članovi Komore koji su nedavno dobili zaključke u vezi navodnih dugova prema Komori koji su u zastari, uz prijetnju da će im u slučaju neplaćanja duga biti odbijen zahtjev za ispis. S druge pak strane, pravnici HPK-a pišu zaključke o podmirivanju stvarnih troškova “pretvaranja fizičkog dokumenta u elektronički oblik” u iznosu od 80 lipa.

U svakom slučaju, HPK nije ispoštovao rješenje Povjerenika kojim ga traži dokaze o stručnoj spremi zaposlenika te nije dostavio podatke za jedinu zaposlenicu koja ima zvanje diplomiranog pravnika.

Što reći, osim, sad znam da je Hrvatska psihološka komora drugo ime transparentnosti.

Ivana Zelić, mag. iur.

Psihološko proljeće