Preliminarni rezultati novog istraživanja Psihološkog proljeća: Imovina, rashodi i broj zaposlenih u strukovnim komorama ekspandiraju kao korona virus… Radimo na cjepivu!

Izradili smo bazu podataka o financijskom poslovanju komora u sedmogodišnjem razdoblju, od 2012. do 2019. godine. Obuhvaćeni su financijski pokazatelji za 24 strukovne komore, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku poljoprivrednu komoru. Bazu ćemo učiniti dostupnom javnosti sljedeći tjedan, a sada objavljujemo trendove za sljedećih 5 razmatranih varijabli. To su ukupna imovina komora, prihodi od članarina, ukupni rashodi, donacije i broj zaposlenika.

Ukupna imovina komora

Ukupna imovina svih 27 komora danas iznosi 628.039.558,00 kuna. Dok se imovina Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske obrtničke komore (HOK) smanjila u odnosu na 2012. godinu, imovina strukovnih komora je gotovo linearno rasla protokom vremena. U 2012. godini, imovina strukovnih komora iznosila je 185.7 milijuna kuna, a do 2019. godine porasla je za čak 54.83%, na 287.6 milijuna kuna. U istom razdoblju, imovina HOK-a smanjila se za 5.12%, a imovina HGK-a za 18.64%. Tako je krajem 2012. godine imovina gospodarske komore bila dvostruko veća od imovine strukovnih komora, a samo 7 godina kasnije, strukovne su komore po imovini prestigle gospodarsku.

Prihodi komora od članarina

Sličan trend primjetan je i u prihodima komora od članarina. U odnosu na 2012. godinu, u 2019. godini su se prihodi od članarina povećali u strukovnim komorama (za 44.05%), a smanjili u gospodarskoj (za 21.86%) i obrtničkoj komori (za 37.18%). Od članarina su strukovne komore 2019. godine inkasirale 116 milijuna kuna, naspram 80.5 milijuna kn u 2012. godini.

Ukupni rashodi komora

Sukladno povećanju prihoda, strukovne su komore povećavale i potrošnju. U razmatranom sedmogodišnjem razdoblju, rashodi strukovnih komora porasli su sa 38.22%, dok je HGK smanjila rashode za 11.57%, a HOK za 34.85%. Strukovne su komore potrošnju s 92.3 milijuna kn u 2012. godini povećale na 127.6 milijuna kn u 2019. godini, što je povećanje od 35.3 milijuna kuna. U istom razdoblju, HGK je smanjila potrošnju za 27.3 milijuna kuna, a HOK za 9.8 milijuna kuna.  Postavlja se pitanje – na što se toliko trošilo?

Donacije komora

Obrtnička komora je 2012. godine donirala 5.6 milijuna, gospodarska 3.1 milijun, a strukovne komore 3.2 milijuna kuna, a 2019. godine, donacije obrtničke komore svele su se na samo 90 tisuća kuna, a donacije strukovnih komora povećale na čak 13.4 milijuna kuna. Od svih strukovnih komora, najizdašniji su donatori Hrvatska liječnička komora i Hrvatska komora medicinskih sestara. Samo te dvije komore su tijekom 2018. i 2019. godine donirale preko 20 milijuna kuna. O saznanjima Psihološkog proljeća o tome kako donacije funkcioniraju u Hrvatskoj komori medicinskih sestara, već je pisao Lider, a Hrvatska liječnička komora nam je zahtjev za pristup informacijama o potrošnji proračunskih sredstava odbila rjesenjem, protiv kojega smo uložili žalbu, po kojoj postupa Povjerenik za informiranje.

Broj zaposlenih u komorama

Komore su 2019. godine zapošljavale ukupno 748 radnika, što je smanjenje u odnosu na 826 radnika u 2012. godini. Gospodarska je komora u tih 7 godina broj zaposlenika smanjila sa 641 na 530, obrtnička sa 50 na 36, poljoprivredna sa 7 na 4, a jedino su strukovne komore povećale broj zaposlenih sa 128 na 178.

Dobrobit od članstva u strukovnim komorama

Što članovi dobivaju od članstva u strukovnim komorama? Dobivaju pravo na rad, a ako pitate komore dobivaju i zaštitu. Kako izgleda ta zaštita, najbolje ilustriraju sljedeći primjeri u kojima vidite na koji način:

Hrvatska komora fizioterapeuta štiti svoju članicu, Draženku Šarić Šimić,

Hrvatska odvjetnička komora štiti svog člana, Ivicu Bana,

Hrvatska komora inženjera građevinarstva štiti svog člana, Josipa Krolu, i druge zadarske članove,

Hrvatska komora fizioterapeuta zastupa interese svog člana, Gorana Cvetojevića,

Hrvatska psihološka komora pruža zaštitu svome članu, autoru ovoga teksta.

Zaključak

Komore u Republici Hrvatskoj uživaju monopolski položaj i predstavljaju nepotrebno financijsko opterećenje svima koji rade i privređuju. Kočničari su neophodnih promjena, jer uglavnom štite samo interese svoje uske skupine “samoizabranih vječnih dužnosnika” i njihove poslušne, a nesposobne i nestručne birokracije. Smatramo da je sada pravo vrijeme za pokretanje toliko potrebnih promjena u pravcu ukidanja obveznog članstva i članarina u komorama ili barem u smjeru dozvole osnivanja i konkurencija više komora u svakoj djelatnosti. Ekspertni tim Psihološkog proljeća  intenzivno radi na prijedlogu mjera za reformu hrvatskog komorskog sustava, kojega ćemo u četvrtak dostaviti Vladi RH i učiniti dostupnim hrvatskoj javnosti. Mjere će obuhvaćati žurno ukidanje brojnih parafiskalnih nameta poput obveznih članarina i doprinosa u gospodarskoj i obrtničkoj komori, te u drugim strukovnim komorama. Tko želi biti član tih i takvih udruženja i plaćati im članarinu – slobodno mu, a tko ne želi – isto tako.

doc.dr.sc. Domagoj Švegar

Psihološko proljeće, koordinator inicijative