Televisa presenta: Izbori u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva

Kao što državljani Republike Hrvatske svake 4 godine biraju zastupnike u Hrvatski Sabor, tako i članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) svake 4 godine biraju delegate u Skupštinu HKIG. Na prvom zasjedanju Hrvatskog Sabora nakon izbora, 151 zastupnik bira premijera RH i (na njegov prijedlog) ministre, dok 85 delagata na konstituirajućoj sjednici Skupštine HKIG bira predsjednika svoje komore i (na njegov prijedlog) članove Upravnog odbora. Dakle, u analogiji ustrojstva RH i HKIG imamo sljedeće ekvivalente:

Hrvatski Sabor = Skupština HKIG

saborski zastupnik = delegat u Skupštini

premijer Vlade RH = predsjednik HKIG

Vlada RH = Upravni odbor HKIG

ministar u Vladi RH = član Upravnog odbora HKIG

Mnogi građani izborni sustav u RH smatraju nepravednim i lošim. Neki na primjer zato što 11 od 151 zastupnika u Hrvatski Sabor ulazi po posebnim uvjetima. Tako će ovisno o političkim i drugim osobnim stavovima jedni govoriti da su zastupnici nacionalnih manjina privilegirani jer im je za izbor potreban znatno manji broj glasova u odnosu na 140 ostalih zastupnika, dok će drugi reći da zastupnici dijaspore nemaju što tražiti u parlamentu države u kojoj ne žive odnosno ne plaćaju porez i slično. Ipak, dobar dio tih suprotstavljenih kritičara usuglasit će se oko neke druge izborne problematike poput neurednih biračkih popisa ili velikog nesrazmjera broja birača u (geografski neobično skrojenim) izbornim jedinicama, koje usprkos tom nesrazmjeru daju po 14 zastupnika u parlament. Kada se postavi pitanje umrlih osoba na popisima birača, mislim da će se velika većina ipak složiti oko toga da se radi o anomaliji kakva se ne bi smjela događati. Sve to su problemi koje je potrebno rješavati, jer dokle god se te i slične nepravilnosti ne svedu na minimum, značajan dio javnosti će parlamentarne izbore percipirati kao proces u kojem se uslijed previše inženjeringa demokracija ne probija u prvi plan. Takvo je otprilike bilo i moje viđenje, sve dok nedavno nisam proučio pravne akte koji reguliraju izbore u HKIG i provjerio kako se izbori tamo provode u praksi. Bogatiji za ta nova saznanja, danas na parlamentarne izbore u RH po prvi put gledam kao na festival demokracije.

Skupština odlučuje tko će u Upravni odbor, a Upravni odbor određuje tko će u Skupštinu

Slično kao što se 11 od ukupno 151 zastupnika (7%) u Hrvatski Sabor bira u posebnim izbornim jedinicama (manjine i dijaspora), posebne izborne jedinice u Skupštinu HKIG daju 14 delegata, ali uz jednu bitnu razliku: dok se predstavnici manjina i dijaspore ipak biraju voljom birača, delegati iz posebnih izbornih jedinica ulaze u Skupštinu HKIG bez provođenja izbora.

Naime, općim aktima HKIG propisano je da predsjednik HKIG iz prethodnog mandata automatski (bez izbora) postaje članom narednog četverogodišnjeg saziva Skupštine i Upravnog odbora, dok Upravni odbor, koji je Pravilnikom za izbore u tijela HKIG definiran kao posebna izborna jedinica, određuje 8 delegata u narednu Skupštinu, pri čemu članove Upravnog odbora ništa ne priječi da delegiraju sami sebe. Osim tih 8 delegata koje određuje Upravni odbor i predsjednika Komore, koji po sili Statuta HKIG automatizmom ulazi u naredni saziv Skupštine, po jednog predstavnika u Skupštinu imenuju Građevinski fakulteti u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu, Tehničko Veleučilište u Zagrebu i Hrvatski savez građevinskih inženjera. Dakle, čak 15 od 85 delegata (18%) Skupštine u startu je zadano.

Kada bismo, ilustracije radi, sukladno uvodnoj analogiji Republike Hrvatske i HKIG, ustrojstvo i izborni sustav HKIG preslikali na RH, situacija bi nakon parlamentarnih izbora krajem 2020. godine bila sljedeća:

Izbornim zakonom Vlada RH postala bi 13. izborna jedinica za Hrvatski Sabor, koja bi davala 21 saborskog zastupnika. Dakle, 20 zastupnika ne bi moralo ići na izbore, nego bi ih imenovala Vlada RH, a premijer prethodne Vlade bi po isteku njena mandata automatski postao 21. zastupnik novog saziva Hrvatskog Sabora, ali i ministar u novoj Vladi RH.

Postavlja se pitanje je li uopće moguće ostvariti izbornu pobjedu nad čelništvom u ovako postavljenom sustavu? Za minimalnu većinu u Skupštini potrebni su glasovi 43 od 85 delegata, međutim nešto više od 6 tisuća članova HKIG s pravom glasa ukupno bira svega 70 delegata u Skupštini, dok preostalih 15 delegata u Skupštinu ulazi izravno, bez utjecaja volje članstva. Prema tome, za preuzimanje vlasti od “establishmenta”, “opozicija” mora osvojiti 61.4% mandata, odnosno 43 od mogućih 70 delegatskih mandata. Ako se još uvijek ne slažete sa mnom da su umrli birači trivijalnost u usporedbi s ovakvim izbornim sustavom, čitajte dalje…

Proročanstvo koje samo sebe ispunjava: Promjena izbornih pravila na dan raspisivanja izbora

Povrh svega dosad navedenog, potrebno je naglasiti i da Upravni odbor HKIG na prijedlog predsjednika Komore osniva i raspušta Središnje izborno povjerenstvo, kao i lokalna povjerenstva izbornih jedinica te ujedno imenuje članove u svako od tih povjerenstva. Možete li zamisliti da Vlada RH ima takve ovlasti!? A možete li zamisliti da Vlada RH donese odluku da u jednoj izbornoj jedinici nitko sa izborne liste koja na parlamentarnim izborima osvoji mandate neće ići u Hrvatski Sabor te da umjesto njih zastupnicima u parlamentu imenuje dvoje ljudi sa neke druge liste koja je osvojila trostruko manje glasova, ili bilo kojih dvoje državljana RH? U HKIG slične stvari ne samo da su moguće, nego su se i dogodile na prošlogodišnjim izborima za članove tijela HKIG u mandatu 2018-2022.

Izbori za Skupštinu HKIG raspisani su 25. studenoga 2017. godine, a istoga dana donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izborima za tijela HKIG, kojim su u dotad važeći Pravilnik “proročanski” dodane i odredbe koji propisuju da će Upravni odbor odrediti članove Skupštine za svaku izbornu jedinicu u kojoj se izbori dvaput zaredom ponište (odnosno ne završe pravovaljanim izborom). Ovom odredbom, u kombinaciji s ranije navedenim propisima, vladajuća garnitura osigurava vječnu vladavinu, jer kada bi opozicija osvojila čak i 43 od 70 mandata, “dinastija” može dvaput poništiti izbore u jednoj ili više izbornih jedinica (koliko je potrebno) i imenovati svoje delegate u Skupštinu i tako vječno zadržavati vlast.

Na aktivaciju novih odredbi nije trebalo čekati dugo. Središnje izborno povjerenstvo HKIG 24. travnja 2018. godine poništilo je izbore za Skupštinu HKIG održane u Zadru, koji daje 2 od 85 delegata, zbog određenih nepravilnosti u radu lokalnog izbornog povjerenstva. Dva dana kasnije Upravni odbor HKIG održava sjednicu u okviru koje na prijedlog predsjednika Komore raspušta lokalno izborno povjerenstvo i imenuje novo, također na prijedlog predsjednika HKIG.

Uslijedili su novi izbori s istim kandidatima, na kojima je pobjednička lista (nositelj Josip Krolo, dipl. ing. građ.) osvojila 76% glasova, odnosno 2 mandata u Skupštini HKIG. Središnje izborno povjerenstvo HKIG je ovoga puta bilo zadovoljno radom lokalnog izbornog povjerenstva u Zadru te je na osnovu konačnih rezultata glasovanja 3. srpnja 2018. godine objavilo konačnu zbirnu listu svih 85 članova nove Skupštine HKIG. Međutim, sredinom rujna 2018. godine, Središnje izborno povjerenstvo poništilo je i te ponovljene izbore. Pobjednička lista, koja je prethodno proglašena pravovaljanom, sada je diskvalificirana zbog toga što je utvrđeno da je član te liste, Ivan Klanac, dipl. ing. građ., zaposlen kao načelnik općine Posedarje, slijedom čega je trebao zamrznuti članstvo u HKIG, što je propustio napraviti.

Tko izgubi od protukandidata – ulazi u Skupštinu

S obzirom na to da je i prethodni izbor u Zadru bio poništen, temeljem odredbi Pravilnika donesenog na dan raspisivanja izbora, Upravni odbor HKIG delegatima u Skupštini za razdoblje 2018-2022 određuje dvoje članova koji su na izborima ukupno osvojili 24 glasa. S druge strane, 76% izašlih na izbore u PO Zadar ostaje bez ijednog od svoja 2 predstavnika u naredne 4 godine, s obzirom da delegati Sam Mark Burela, mag. ing. aedif. i Valentina Grubešić, dipl. ing. građ., nisu izabrani u Skupštinu njihovom voljom, nego voljom Upravnog odbora HKIG. Članovi HKIG s područja Zadarske županije traže opoziv spomenutih dvoje članova, ali njihov prijedlog za opoziv, kojeg potpisuje 115 od ukupno 206 aktivnih članova PO Zadar, Upravni odbor HKIG ne usvaja, već prijeti pokretanjem odgovarajućih postupaka, jer “takvim radnjama i ponašanjem štete ugledu Komore”. Upravni odbor nedugo potom je svoju prijetnju pojačao pokrenuvši proceduru donošenja Prijedloga Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku, kojim se među ostalim nanošenje štete ugledu komore kvalificira kao teža povreda dužnosti. S obzirom na to da putem tijela komore nisu ništa postigli, Zadrani su se obraćali raznim državnim institucijama, ali niti tamo nisu postigli ništa, što i ne čudi s obzirom na status kakav strukovne komore uživaju u pravnom poretku RH.

Tko izgubi od nevažećih listića – postaje predsjednik Komore

Kako bilo da bilo, Burela i Grubišić su barem izgubili od protukandidata, što se ne može reći za sve današnje članove Skupštine HKIG.  Izborna jedinica Zadar ukupno ima 206 članova HKIG s pravom glasa i daje 2 kandidata u Skupštinu, dok izborna jedinica Varaždin ima 658 birača i daje 7 članova u Skupštinu. U Zadru su se kandidirale dvije liste, svaka s po 2 člana, a u Varaždinu samo jedna lista sa 7 članova. Dvoje “Zadrana” koji su “za zelenim stolom” ušli u Skupštinu osvojili su 24 glasa, dok je sedmero “Varaždinaca” osvojilo 22 glasa, dakle u prosjeku 3 glasa po kandidatu, računajući i njihove vlastite glasove ukoliko su ih dodijelili sami sebi. Tako je sedmero kandidata liste, koja je u Varaždinu osvojila 41.5% glasova od članova izašlih na izbore (3.3% glasova od ukupnog broja birača), osvojilo svih 7 mandata u Skupštini, a nositeljica te liste, usprkos pretrpljenom izbornom porazu od “nevažećih listića” koji su ostvarili respektabilnih 58.5% na izborima za Skupštinu, dobila je u konačnici podršku većine od 85 članova Skupštine HKIG i danas je predsjednica Komore.  Zapisnik – HKIG-Izbori_2018-PO_Varazdin

Rješenje? Zakoni izglasani 31. listopada 2019. godine korak su u dobrom smjeru i na njima ne treba stati

 Jedno rješenje opisanog stanja u nekim strukovnim komorama je ukidanje obaveznog članstva, a drugo je donošenje Zakona o komorama, kojim bi se uredila procedura izbora predsjednika i članova u tijela komora, a ujedno i brojna druga problematika. Možete li zamisliti kako bi bilo kada bi npr. svaki grad i općina imali pravo urediti izborni proces kako god požele? Većina gradonačelnika i načelnika ostala bi na funkciji do smrti, jer bi ih bilo nemoguće pobijediti na izborima, a to je samo jedan primjer koji ilustrira položaj strukovnih komora, koje u nekim segmentima uživaju status države u državi, ako ne i države iznad države.

U tom kontekstu, Građanska inicijativa Psihološko proljeće podržava zakone donesene u Hrvatskom Saboru 31. listopada 2019. godine: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Navedenim se Zakonima za inženjere gradilišta i voditelje radova obvezno članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike zamjenjuje dobrovoljnim članstvom, što će rezultirati ne samo financijskim rasterećenjem inženjera i njihovih poslodavaca, nego i ukidanjem kompliciranih upravnih postupaka poput primjerice upisa u registre komore, kao i blagodatima slobode govora i izražavanja misli bez straha od narušavanja ugleda i časti strukovne komore, što je u nekim strukovnim komorama kažnjivo i oduzimanjem licence za rad u struci. Žestina otpora liberalizaciji tržišta usluga najbolji je pokazatelj statusa nedodirljivosti i gotovo neograničene autonomije u odnosu na državu, na koje su čelnici strukovnih komora navikli.

Uvođenje dobrovoljnog članstva za inženjere gradilišta i voditelje radova u navedene četiri komore vidimo kao početak reforme komorskog sustava, a za takvu se reformu zalažemo i smatramo je nužnom. Javnopravni status komora s prisilnim obveznim članstvom i prisilnim nametima u obliku članarina, upisnina i harača drugog nazivlja potrebno je zamijeniti alternativnim rješenjima na osnovi dobrovoljnog članstva, a nepotrebnu i skupo plaćenu komorsku elitu svesti na minimum. S obzirom na to da je sljedeća godina izborna, te s obzirom na opseg zakonskih izmjena neophodnih za reduciranje ovlasti komora, za ukidanje obveznog članstva i za uvođenje adekvatnog mehanizma nadzora nad radom komora, očekujemo da će ova anomalija u kojoj su strukovne komore danas moćnije od države biti svedena u granice normale 2022. godine. U tom procesu namjeravamo aktivno sudjelovati, a glavni nam je cilj omogućiti pravo na izbor za preko 100 tisuća sugrađana zarobljenih u registrima članova strukovnih komora.

doc. dr. sc. Domagoj Švegar

“Psihološko proljeće”, koordinator

1 Komentar

  1. Pingback: HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA U FOKUSU INSTITUCIJA ZBOG UPISNINE U IZNOSU 37.500,00 kn - Psihološko Proljeće

Comments are closed.