Otvorenim pismom ukazujemo na matematičku grešku ministrice Divjak

Kao što ste već imali prilike čitati, Psihološko proljeće obratilo se ministrici Blaženki Divjak 20.2.2020. elaboratom i predstavkom ukazujući na nedostatak stručnih suradnika u obrazovnom sustavu. Dobili smo fenomenalan odgovor u kojem ministrica tvrdi da je 2316 – 2684 = -368, čime zaključuje da imamo dovoljan broj stručnih suradnika. Pokušali smo joj ukazati na matematičku pogrešku u otvorenom pismu koji slijedi.

“Poštovana ministrice Divjak,

nastavno na Vaš odgovor (KLASA: 602-02/20-03/00056, URBROJ: 533-05-20-0002, dat. 23. ožujka 2020. god.), koji nam je dostavljen 26. ožujka 2020. godine, po isteku zakonom propisanog roka, smatramo bitnim ukazati na sljedeće:

I) Iz Vašeg odgovora jasno je vidljivo kako smatrate da na razini sustava u Republici Hrvatskoj postoji dovoljan broj zaposlenih stručnih suradnika. Međutim, sukladno odredbama državnog pedagoškog standarda (DPS) koje citirate, te s obzirom na broj osnovnih škola u RH i na broj učenika, sasvim je jasno i nedvosmisleno da je minimalan broj suradnika u osnovnim školama 2.617, zato što u RH imamo:

  1. 252 osnovne škole s do 180 učenika, koje bi sukladno DPS-u trebale zapošljavati 2 stručna suradnika (252 x 2 = ukupno 504 stručna suradnika)
  2. 399 osnovnih škola s brojem učenika između 181 i 500, koje sukladno DPS-u trebaju zapošljavati 3 stručna suradnika, (399 x 3 = ukupno 1,197 stručna suradnika) i
  3. 229 osnovnih škola s više od 500 učenika, za koje je DPS-om propisano da moraju zapošljavati 4 stručna suradnika (229 x 4 = ukupno 916 stručna suradnika),

Vi u odgovoru navodite da je potrebno 2.684 stručna suradnika (jer ste za razliku od nas računicom obuhvatili i 33 ustanove koje provode samo osnovnoškolske programe za odrasle i djecu s teškoćama) u osnovnoškolskom sustavu, a da ih je zaposleno 2316, stoga nije jasno kako zaključujete da imamo višak stručnih suradnika u osnovnoškolskom sustavu.

II) Izračun pod prethodnom točkom bio bi ispravan pod uvjetom da u školama nema učenika s teškoćama. Međutim, učenika s teškoćama u osnovnim školama ima više od 20 tisuća.

Kao što ste u odgovoru i naveli, sukladno st. 14., čl. 4. DPS-a, svaka osnovna škola koja ima 15 do 20 učenika s teškoćama, odnosno rješenje o primjerenom obliku školovanja, integriranih u redovite  razredne odjele, ima pravo na stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Prema tome, sukladno odredbama DPS-a, broj potrebnih stručnih suradnika u osnovnoškolskom sustavu je znatno veći od 2.617.

III) U sklopu odgovora između ostalog navodite da je u osnovnim školama zaposleno i 1003 učitelja edukacijsko-rehabilitacijskog (E-R) profila. Međutim učitelji E-R profila nisu stručni suradnici, kao što niti nastavnici psihologije u srednjoj školi, koje također spominjete, nisu stručni suradnici. O čemu se ustvari radi, najbolje je dočarati sljedećom ilustracijom: mnogi saborski zastupnici po zanimanju su liječnici, no oni u Hrvatskom saboru nisu zaposleni na radnom mjestu liječnika nego saborskog zastupnika. Isto tako, zastupnik Furio Radin je po struci psiholog, ali u Hrvatskom saboru nije zaposlen na radnom mjestu psihologa, nego zastupnika. Analogno tome, psiholog koji predaje psihologiju u srednjoj školi, nije zaposlen na radnom mjestu stručnog suradnika, nego nastavnika. Jednako tako, učitelj E-R profila ne radi kao stručni suradnik, nego kao učitelj. Dakle, ubrajati 1003 učitelja E-R profila u ukupan broj stručnih suradnika, jednako je deplasirano koliko i tvrditi da se Željko Reiner ili Jovanović na svom radnom mjestu u Saboru ne bave politikom nego liječenjem ili da se Furio Radin, kada govori u Saboru, bavi zaštitom mentalnog zdravlja, zato što je po struci psiholog.

IV) Kao što je vidljivo u tablici ispod, kada analiziramo samo stručne suradnike, podaci dobiveni elaboratom Psihološkog proljeća ne razlikuju se znatno od službenih podataka MZO-a, međutim Vaš je zaključak dijametralno suprotan od našeg. Prema našim nalazima, broj zaposlenih stručnih suradnika je za 338 manji od broja propisanog normama DPS-a, dok Vi tvrdite da je ta razlika čak i nešto veća, odnosno da je u osnovnim školama zaposleno 368 stručnih suradnika manje nego što bi trebalo (Tablica 1).

Tablica 1. Procjene Psihološkog proljeća, MZO-a i ministrice Divjak o broju potrebnih i broju zaposlenih stručnih suradnika u osnovnoškolskom sustavu RH na temelju DPS-a

V) Iz dokumentacije koju je Grad Rijeka ustupio inicijativi Psihološko proljeće, sasvim je jasno i nedvosmisleno da je 50% riječkih osnovnih škola kadrovski deficitarno. Dakle, svaka druga škola u Rijeci zapošljava manji broj stručnih suradnika od broja propisanog zakonom i DPS-om.

VI) Kao što Vam je poznato, pravobraniteljica za djecu dužna je pratiti usklađenost zakona i drugih propisa u RH koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece s odredbama Ustava RH, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenta koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece. Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragićević, obavijestila nas je da već nekoliko godina ukazuje Hrvatskom Saboru na nedostatak stručnih suradnika u školama te da šalje preporuke za zapošljavanje MZO-u.

VII) S obzirom na sve dosad navedeno u točkama I-VI, sasvim je sigurno da broj stručnih suradnika u osnovnim školama na državnoj razini nije dovoljan, ali čak i kada bi bio, kao što tvrdite, to ne mijenja činjenicu da nekoliko stotina škola nema dovoljan broj stručnih suradnika. Dakle, u nekoliko stotina škola se ne primjenjuju norme propisane DPS-om.

VIII) Kada govorite o stručnim suradnicima, bitno je naglasiti da svi oni nisu educirani da prepoznaju, niti pomažu djeci s psihičkim tegobama. U odgovoru navodite istraživanja koristeći omjere stručnjaka za mentalno zdravlje (psihologa) i djece, za usporedbu s omjerima svih stručnih suradnika i djece u Hrvatskoj. Uključivati pedagoge i učitelje u ove omjere nije opravdano, jer u kategoriju stručnjaka za mentalno zdravlje u osnovnoškolskom sustavu ulazi isključivo psiholog. Niti jedan drugi stručnjak u školi nema znanja, vještine niti je ovlašten da procjenjuje i donosi adekvatne odluke po pitanju psihičkog zdravlja djeteta.

IX) Govorite o preporučenim omjerima koji se kreću od jednog psihologa na 250 djece, pa do jednog psihologa na 700 djece, pri čemu tvrdite kako Hrvatska itekako zadovoljava te omjere. Međutim, prema našim podacima, koje smo prikupili za 880 osnovnih škola, ukupan broj učenika u hrvatskim školama je 314556, dok je ukupan broj psihologa 339,84 (FTE), čime dolazimo do aktualnog omjera u Hrvatskoj, a to je 1 psiholog na 925,60 učenika osnovnih škola.

X) Polovica svih mentalnih poremećaja počinje se razvijati prije 14. godine, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina (Muslić, 2018). Danas znamo da je psihičke teškoće moguće prevenirati, a to nam pruža velike prilike za intervencije upravo u školskoj dobi. Pravovremeni postupci prevencije mogu značajno smanjiti teret na cjelokupni zdravstveni sustav (Forbes, Rapee i Krueger, 2019) i sustav socijalne skrbi. No usprkos svemu tome, čak 130 tisuća osnovnoškolaca nema svog školskog psihologa,

 

S obzirom na sve navedeno, držimo da je struka psihologa nedovoljno zastupljena među stručnim suradnicima u našem obrazovnom sustavu. Doprinos Psihološkog proljeća ovoj problematici očitovat će se i kroz izradu elaborata za Srednje škole kojeg uskoro planiramo objaviti, a svakako ćemo ga dostaviti i Vama.

 

S poštovanjem,

doc. dr. sc. Domagoj Švegar

koordinator inicijative „Psihološko proljeće“”

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *