Javnost i birači imaju pravo znati – zahtjev za očitovanjem upućen političkim strankama i koalicijama

Inicijativa Psihološko proljeće u medijima i javnosti već neko vrijeme ukazuje na monopolski i nedemokratski položaj komora u RH, kao i na netransparentnost, nepravilnost i nezakonitost u njihovu radu i odlučivanju. Kako bi se to ispravilo, smatramo neophodnim provođenje reforme hrvatskog komorskog sustava. S obzirom na nadolazeće izbore, uputili smo zahtjev za očitovanje političkim strankama i koalicijama, sa upitom o provedbi nužnih reformi hrvatskog komorskog sustava u sljedećem mandatu Sabora i Vlade. Otvorena pitanja o reformi komorskog sustava i namjeri političkih stranaka i koalicija da rade na istom, donosimo u nastavku:

” Poštovani,

Psihološko proljeće je građanska inicijativa čije je pokretanje u srpnju 2019.g. iniciralo nekoliko članova Hrvatske psihološke komore, nezadovoljnih lošim stanjem i nepravilnostima u radu te komore, ali i drugih strukovnih komora u kojima se članovi ustručavaju propitivati rad ili rashode svojih komora. Cilj inicijatora bio je demokratizirati komore, smanjivati nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom radu te drastično podizati razinu transparentnosti, javnosti i demokratičnosti rada i odlučivanja komora.

Ti isti ciljevi i danas su u fokusu Psihološkog proljeća, a glavni je cilj reforma monopolističkog sustava komora, odnosno ukidanje obveznog članstva u komorama ili barem uvođenje mogućnosti osnivanja i konkurencije više komora unutar jedne djelatnosti.

Polazeći od naprijed navedenih ciljeva, inicijativa Psihološko proljeće u medijima i javnosti već mjesecima zastupa i promiče neophodnu reformu hrvatskog komorskog sustava u pravcu ukidanja ili bar ograničavanja sadašnjeg monopolskog, netržišnog i nedemokratskog položaja i ovlasti komora u RH, koje su se zbog nedostatka tržišnih i demokratskih mehanizama, te bilo kakvog stvarnog nadzora nad njihovim radom, od zaštitnika i promicatelja struke i profesije pretvorile u zaštitnike interesa uske skupine “samoizabranih vječnih dužnosnika“ i njihove poslušne, a u pravilu nesposobne, komorske birokracije, te u kočničare neophodnih promjena i progonitelje svojih slobodnomislećih članova koji kritiziraju takav položaj i rad komora.

Vrijeme je za demokratiziranje izbora u tijela komora, za ukidanje disciplinskih progona članova zbog verbalnog delikta. Vrijeme je da se rad i potrošnja proračunskih sredstava komora učini transparentnim i dostupnim javnosti.

S obzirom na naprijed navedeno, u ime naših članova i simpatizera, te drugih hrvatskih građana i birača koje zanima reforma aktualnog hrvatskog komorskog sustava, molimo vas da nam u najkraćem roku, a najkasnije do 15. lipnja 2020.g., u ime vaše političke stranke i/ili političke koalicije odgovorite na slijedeća dva pitanja:

  1. Obvezujete li se žurno donijeti Zakon o komorama, kojim će se na jedinstven i za sve komore obvezujući način regulirati osnivanje i financiranje komora, način obavljanja javnih ovlasti koje su komorama povjerene, način demokratskog izbora dužnosnika i način zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika komora, demokratska prava i dužnosti članova prema komorama i njihovim tijelima i dužnosnicima, te tijela, ovlasti i način provođenja nadzora nad zakonitošću rada i odluka tijela i dužnosnika komora, te odgovornost dužnosnika i tijela komora za nezakoniti i nepravilni rad?

Obrazloženje gornjeg prijedloga inicijative „Psihološko proljeće“:

Komore i komorski sustav u RH za razliku od drugih pravno uređenih država, nisu regulirani nekim opći zakonom koji bi se primjenjivao na sve komore, kao što su npr. osnivanje, rad, donošenje odluka, nadzor nad radom i odgovornost dužnosnika i tijela pravne osobe za trgovačka društva, ustanove, zaklade, udruge itd., regulirani posebnim zakonima, što onda posljedično rezultira: netransparentnošću u radu i odlučivanju komora; demokratskim deficitima kod reguliranja i provođenja izbora dužnosnika komore, te kod donošenja općih i drugih akata i odluka; nezakonitim ili neopravdanim trošenjem komorskih prihoda; tržišno i troškovno neopravdanim cijenama; troškovno neopravdano visokim upisninama i članarinama; pokretanjem neustavnih disciplinskih postupaka zbog delikta mišljenja, npr. zbog navodnog nanošenja štete ugledu komore iznošenjem kritičkog mišljenja o komori, njenim tijelima i/ili njenim dužnosnicima; kočenjem i opiranjem neophodnim promjenama; sporim i lošim prilagođavanjem potrebama i razvoju društva; stvarnim nepostojanjem neovisnog i učinkovitog nadzora nad zakonitosti i pravilnosti rada i odluka takvih komora i njihovih dužnosnika i potpunom neodogovornošću za nezakonito i/ili neprimjereno ponašanje, postupke i odluke dužnosnika tih komora; itd. i tsl. …

Komorski sustav, kakav je u Hrvatskoj, s prisilnim članstvom i obveznim članarinama, u kojem komore posve samostalno donose opće i druge akte i odluke kojima reguliraju obavljanje povjerenih im javnih ovlasti, samostalno određuju visinu “upisnine” i “članarine”, te drugih davanja, disciplinski progone svoje članove zbog kritika komore, tijela ili dužnosnika komore, i sve to bez ikakvog stvarnog nadzora i odgovornosti, koliko nam je to poznato, ne postoji u niti jednoj pravno uređenoj i demokratskoj državi.

U javnopravnom modelu komorskog sustava kakav je kod nas u primjeni komore su tijela s javnim ovlastima koja za svoj rad i obavljanje povjerenih im javnih ovlasti odgovaraju državnim tijelima, u pravilu resornim tijelima državne uprave, to je tako u pravno uređenim državama, a u RH komore za svoj rad ili nerad, te za svoje nezakonite, nepravilne ili loše odluke faktički ne odgovaraju nikome jer je nadzorna uloga resornog ministarstva nad radom i odlukama komore uglavnom samo formalna, a kad je u pitanju Hrvatska odvjetnička komora (HOK) čak niti formalna, pošto nad HOK-om niti jedno regulatorno tijelo nema pravo vršiti upravni nadzor zakonitosti njenog rada.

S obzirom na naprijed navedene demokratske deficite postojećeg monopolskog, netržišnog i nedemokratskog javnopravnog modela komorskog sustava u Hrvatskoj, ustavno i demokratski je nedopustivo u takvom sustavu utvrđivanje i uređivanje unutarnjeg ustrojstva, tijela komore, njihove nadležnosti, sastava, načina izbora, prava i dužnosti članova i tijela komore, prepustiti na uređivanje statutom i drugim općim aktima komore, posebno ako se ti akti ne donose uz suglasnost nekog od komore neovisnog regulatornog tijela.

  1. Obvezujete li se žurno provesti izmjene postojećih zakona kojima je reguliran rad komora na način da se ukine obvezno članstvo u komorama ili da se barem dopusti, uz zakonom propisane uvjete, slobodno osnivanje i konkurencija više komora unutar jedne djelatnosti?

Obrazloženje gornjeg prijedloga inicijative „Psihološko proljeće“:

Sve poslove s javnim ovlastima koje sada u Hrvatskoj obavljaju komore s obveznim članstvom i članarinama mogu jednostavnije, jeftinije, te manje restriktivno i represivno obavljati resorna ministarstva za sve zakonom regulirane profesije osim, zbog njihovog specifičnog ustavnog i/ili zakonskog položaja, za odvjetništvo i možda liječničku profesiju. U tom i takvom sustavu bi komore bile udruge s dobrovoljnim članstvom i članarinom koje bi se na dobrovoljnoj osnovi bavile zaštitom, unaprjeđenjem i promicanjem struke i profesije, te zaštitom interesa svojih članova.

Za one profesije, poput odvjetništva, gdje je potrebno zaštititi njihovu samostalnost i neovisnost od države, odnosno resornog ministarstva ili nekog drugog upravnog državnog tijela, može se za obavljanje striktno propisanih javnih ovlasti u odnosu na te profesije osnovati (o državnoj vlasti) samostalno i neovisno regulatorno tijelo – državno strukovno vijeće za pojedinu profesiju koje bi se zakonski osnovalo da se brine za zaštitu javnog interesa i interesa društva, da daje i oduzima licence za rad, utvrđuje etički kodeks profesije, provodi stručni nadzor i disciplinske postupke. Članove takvog tijela proporcionalno broju svojih članova birale bi profesionalne strukovne udruge ili komore kojih bi moglo biti više i u kojima bi članstvo bilo na dobrovoljnoj osnovi. Jedan manji dio članova tog vijeća bi mogao biti iz reda sveučilišnih profesora i/ili saborskih zastupnika. Takvo vijeće koje bi prvenstveno štitilo javni interes i interes društva bi se logički trebalo prvenstveno financirati iz državnog proračuna, te iz pristojbi za izdavanje licenci.

Osnivanje profesionalnih udruga, komora ili drugih strukovnih organizacija koje bi se osnivale prvenstveno radi zaštite interesa i probitaka svojih članova bi bilo posve slobodno i u njima članstvo ne bi bilo obvezno, a takva bi se strukovna udruženja posve logično financirala iz članarina i drugih doprinosa svojih članova.

Vaše ćemo odgovore te vašu podršku ili nepodržavanje naših naprijed navedenih prijedloga za reformu aktualnog hrvatskog komorskog sustava objaviti i propagirati na web stranici inicijative “Psihološko proljeće“, “Psihološki prostor” , te na stranicama inicijative “Psihološko proljeće” i “Psihološki prostor” na društvenim mrežama: Facebook, LinkedIn i Twitter, kako bi ih učinili dostupnima našim članovima, simpatizerima te široj javnosti.”

1 Komentar

  1. Pingback: Prijedlog Psihološkog proljeća o reformi komorskog sustava i donošenju Zakona o komorama podržale su tri političke opcije - Psihološko Proljeće

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *