Svemoćne i nikome odgovorne hrvatske komore

Autor teksta Ivica Ban

Komore u Hrvatskoj su strukovne organizacije (strukovne komore) i gospodarsko-strukovna udruženja (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska poljoprivredna komora) čije je osnivanje predviđeno zakonom radi osiguranja ostvarenja javnog interesa u obavljanju zakonom reguliranih profesija ili u određenim gospodarskim oblastima, te kojima su s tim u vezi zakonima dodijeljene određene javne ovlasti.

Komorski sustav, kakav je u Hrvatskoj, s prisilnim članstvom i obveznim članarinama, u kojem komore posve samostalno donose opće i druge akte i odluke kojima reguliraju obavljanje povjerenih im javnih ovlasti, samostalno određuju visinu “upisnine” i “članarine”, disciplinski progone svoje članove zbog kritike komore, tijela ili dužnosnika komore, i sve to bez ikakvog stvarnog nadzora i odgovornosti. Koliko mi je to poznato, takva praksa ne postoji u niti jednoj pravno uređenoj i demokratskoj državi. Takav komorski sustav je potpuno netržišni, nedemokratski i neustavan. Komore u Hrvatskoj su „države u državi“, bolje reći institucije iznad države, koje se ponašaju po principu „kadija te tuži, kadija ti sudi!“.

„Prisilno članstvo“ (odnosno „prisilna dobrovoljnost“) u bilo kojem udruženju ili organizaciji je logički nezamislivo, osim ako ne živite u Hrvatskoj !

Obvezno članstvo i obvezno plaćanje članarine u bilo kojem udruženju ili organizaciji u nesuglasju je s ustavnim načelom slobode udruživanja, koja uključuje i slobodu neudruživanja (čl. 43. st. 1. Ustava), te s ustavnom zabranom stvaranja i iskorištavanja monopolskog položaja (čl. 49. st. 1. i 2. Ustava).

Hrvatski komorski sustav krši ustavno načelo o diobi vlasti i uzajamnoj provjeri nositelja vlasti propisano člankom 4. Ustava, pošto u pogledu djelatnosti za koje su osnovane komore imaju zakonodavnu (donose za sve obvezujuće opće akte), izvršnu (donose pojedinačne obvezujuće odluke za svoje članstvo) i sudbenu vlast (disciplinske sudove koji sude članovima komora zbog disciplinskih povreda) i nad njihovim radom i odlukama nije zakonom propisan upravni nadzor ili je takav nadzor propisan samo formalno. Za razliku od tijela državne uprave komore u Hrvatskoj praktično nitko ne nadzire (ni Vlada, ni resorna ministarstva, ni Sabor), a niti su njihov rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad regulirani zakonom. Nadalje, protiv pojedinačnih odluka komora zakonima nije propisana sudska kontrola njihove zakonitosti (zajamčena člankom 19. stavak 2. Ustava).

Komore iako nisu zakonodavna tijela ipak same propisuju parafiskalne namete iz kojih se financiraju !

U Hrvatskoj se rad komora (u kojima je članstvo obvezno za sve one koji se žele baviti određenom djelatnošću u kojoj je osnovana komora) financira iz obveznih komorskih članarina i doprinosa, te upisnina i drugih naknada, čija visina, iako je riječ o parafiskalnim nametima, nije utvrđena zakonom već o istoj komore samostalno odlučuju, što je u nesuglasju s odredbama članka 51., članka 91. stavak 1. i 3. i članka 117. stavak 1. i 2. Ustava.

Rad komora kao tijela s javnim ovlastima, u obavljanju njihovih javnih ovlasti (povjerenih im poslova državne uprave i drugih poslova u javnom interesu), po Ustavu i zakonima, bi se trebao financirati iz državnog proračuna, odnosno iz pristojbi, naknada i doprinosa propisanih zakonom, a ne iz upisnina i članarina čije plaćanje po logici stvari može biti samo na dobrovoljnoj osnovi.

Kao što bi zakonom trebali biti propisani izvori i visina financijskih prihoda komora sa zakonom ustanovljenim monopolskim položajem i obveznim članstvom svih koji se žele baviti određenom djelatnošću u kojoj je osnovana komora, tako bi zakonom trebao biti propisan i način obavljanja javnih ovlasti koje su komorama povjerene, a u hrvatskom komorskom sustavu uređivanje obavljanja takvih javnih ovlasti prepušteno je samim tim komorama, što je nedopustivo i u nesuglasju s odredbama članka 117. stavak 1. i 2. Ustava.

„Kadija te tuži, kadija ti sudi !“

Komore se u Hrvatskoj, osim od države prenesenih im poslova državne uprave i drugih poslova od javnog interesa radi kojih su navodno osnovane, još bave i brojnim drugim poslovima kojima je uglavnom zajednički nazivnik bezrazložno ograničavanje ljudskih, građanskih i poduzetničkih prava njihovih članova. Tako su komore npr. veoma aktivne u neustavnom ograničavanju slobode mišljenja i govora, te slobode javnih istupa svojih članova, te u staljinističkim disciplinskim progonima svojih članova zbog navodnih povreda ugleda i časti (a u stvarnosti zbog kritika) komore, njenih tijela ili dužnosnika, te u ograničavanju oglašavanja i reklamiranja njihovih članova, ograničavanju slobode ugovaranja viših ili nižih cijena od onih propisanih od strane komore, te u drugim neopravdanim i/ili nerazmjernim ograničavanjima prava na obavljanje djelatnosti njihovih članova.

Pritom komore za razliku od tijela državne uprave praktično nitko ne nadzire (ni Vlada, ni resorna ministarstva, ni Sabor), a niti su njihov rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad regulirani zakonom, kao što je to slučaj sa poslovima državne uprave koje neposredno obavljaju tijela državne uprave, a što je regulirano Zakonom o sustavu državne uprave.

U Hrvatskoj komore „kupuju“ utjecajne pojedince kako bi spriječile, otežale i usporile promjene

Svu neustavnost hrvatskog komorskog sustava koji se umjesto da štiti i unaprjeđuje struku pretvorio u jedan parazitski sustav koji štiti uglavnom samo interese svoje dobro plaćene birokracije i vječnih (samo)izabranih dužnosnika, a koči i opire se neophodnim promjenama, te zbog nedostatka tržišne utakmice unazađuje kvalitetu usluga, sporo i loše se prilagođava potrebama i razvoju društva, bi mogli, kad bi to htjeli, javno potvrditi eminentni hrvatski ustavnopravni stručnjaci, odnosno profesori ustavnog prava, jedino je problem što oni svoja pravna mišljenja ne daju nenaplatno, te što se u pravilu ne žele zamjerati svemoćnim komorama duboko uvezanim s vlastima ili budućim vlastima, a dio njih je, poput npr. prof. dr. sc. Jasne Omejec, bivše predsjednice Ustavnog suda, „na plaći“ tih i takvih komora.

Kako su komore u Hrvatskoj pronašle način da uz sebe i svoje interese financijski vežu brojne utjecajne pojedince u politici, pravosuđu, državnoj upravi, znanosti i struci, putem naručivanja i plaćanja brojnih skupih stručnih mišljenja, predavanja, seminara, članstva i naknada za članstvo u razno-raznim tijelima komora, borba protiv tog i takvog nakaradnog komorskog sustava u Hrvatskoj neće biti ni malo laka niti brza, nego će biti mukotrpna i dugotrajna, ali će kad tada rezultirati ukidanjem komorskog monopola i obveznog članstva u komorama ili će u protivnom hrvatsko gospodarstvo i poduzetništvo zbog tog i takvog netržišnog i nedemokratskog komorskog sustava doći u posve bezizlaznu situaciju.

“Ili će se obvezno članstvo u komorama ukinuti, il’ nas neće biti !”

S obzirom na sadašnju i predstojeću nam tešku gospodarsku krizu izazvanu epidemijom korona virusa iz koje se ne možemo izvući bez velikih i radikalnih strukturnih reformi, te na predstojeće parlamentarne izbore, sad je pravi trenutak da svim političkim strankama i izbornim listama postavimo posve jasno pitanje namjeravaju li i kada ukinuti obvezno članstvo u svim komorama i gospodarskim i strukovnim.

Na kraju ćemo morati birati : ili ćemo ukinuti obvezno članstvo u komorama ili ćemo zbog netržišnog i nedemokratskog hrvatskog komorskog sustava nepovratno izgubiti korak s uljuđenim, pravno uređenim i demokratskim državama i gospodarstvima.

 

1 Komentar

  1. pozdrav proljeću

    U Hrvatskoj komore “kupuju” utjecajne pojedince …U prilog ovoj konstataciji između ostalog ide i Rješenje Ustavnog suda RH broj: U-I-496/1994, U-I-262/2000. od 17. siječnja 2001. godine, kojim se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o obrtu koje se odnose na obvezno članstvo. Obrazloženje je pristrano i neutemeljeno, zanimljivo je da je u izradi istoga, pogađate, sudjelovala sutkinja Jasna Omejec !!!

    Reply

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *