Lupi petama, reci evo sve za Hrvatsku odvjetničku komoru!

Zbog krize uzrokovane korona virusom te potresom u Zagrebu, očekivali smo da će se komore solidarizirati sa svim građanima i svojim članovima. Budući da se radi o dobrostojećim javnim tijelima, s visokim prihodima koje ubiru od svojih članova, očekivali smo da će u ovoj krizi stati u zaštitu tih istih članova. Međutim, neke od njih su nas i ovaj put navukle na tanki led, a tko to radi bolje od – Hrvatske odvjetničke komore?

Prava odvjetničkih vježbenika

Prava odvjetničkih vježbenika regulirana su Kolektivnim ugovorom od 1. ožujka 2006. godine, s izmjenom od 1. ožujka 2008. godine. Prema navedenom kolektivnom ugovoru, minimalna plaća odvjetničkih vježbenika bez položenog pravosudnog ispita iznosi 5.500,00 kn, a s položenim pravosudnim ispitom 6.500,00 kn. Otprilike (ovisno o prirezu), bez položenog pravosudnog ispita neto plaća iznosi manje od 4.300,00 kn, a s položenim pravosudnim manje od 4.900,00 kn.

I to je otprilike jedino pravo koje vježbenici konzumiraju iz navedenog ugovora. Neka druga prava se odnose na plaćanja prekovremenih sati, rada nedjeljom i blagdanima, ali to su uglavnom prava koja većina odvjetničkih vježbenika ne uspijeva izboriti jer moraju biti „sretni što uopće rade“ i što im „ide staž“ za pravosudni ispit. Osim toga, HOK očigledno ne poznaje pojam „inflacija“ jer plaća od 4.300 kn 2008. godine ne vrijedi isto kao i plaća od 4.300 kn 2020. godine.

Kolektivni ugovor sklapa se između Hrvatske odvjetničke komore i Udruge odvjetničkih vježbenika. Pomislili biste da je Udruga odvjetničkih vježbenika nešto poput sindikata, organizacija koja štiti i zalaže se za prava vježbenika, međutim Udruga je prema Statutu HOK-a definirana na sljedeći način: „Odvjetnički vježbenici obvezatno se udružuju u Udrugu odvjetničkih vježbenika pri Komori, bez svojstva pravne osobe. Organizacija i rad Udruge uređuju se, u skladu s ovim Statutom, pravilima Udruge, koja stupaju na snagu kad ih odobri Upravni odbor Komore.“. Prema Statutu Udruge „Udruga se nalazi u sastavu Hrvatske odvjetničke komore, čini njezino tijelo, te nije pravna osoba“. Ako članovi Udruge (ne i Upravni odbor Udruge) žele sazvati skupštinu Udruge, za isto moraju zatražiti odobrenje Izvršnog odbora HOK-a.

Iz samog uređenja Udruge, jasno je da ona nema gotovo nikakvu samostalnost u odlučivanju niti faktičnu mogućnost kolektivnog pregovaranja.

HOK – vizionar ukidanja radničkih prava

Uslijed krize uzrokovane korona virusom, vlada je najavila izmjene Zakona o radu, prema kojima bi poslodavci mogli smanjiti plaću na minimalnu bez obzira na kolektivne ugovore. Međutim, u trenutku pisanja ovog teksta, ne postoji još niti nacrt izmjena Zakona o radu, ali HOK je već požurio s angažmanom oko toga.

HOK je na svojim službenim web stranicama 24. ožujka 2020. godine objavio obavijest o poduzetim radnjama vezano uz epidemiju i potres u Zagrebu. Kao što možete vidjeti, u navedenoj obavijesti nigdje se ne spominje izmjena kolektivnog ugovora.

Jučer poslijepodne, u pravničkim i vježbeničkim kuloarima društvenih mreža, proširila se informacija da će HOK izmijeniti kolektivni ugovor na način da već ionako mizernu vježbeničku plaću smanji na bruto 4.062,51 kn (bez položenog pravosudnog ispita) i bruto 4.850,00 kn (s položenim pravosudnim ispitom). Word dokument koji sadržava te izmjene, objavljujemo niže.

Izmjene Kolektivnog ugovora o uvjetima rada te pravima i obvezama iz radnog odnosa između odvjetnika poslodavaca i odvjetničkih vježbenika od 26. ožujka 2020. godine

Međutim, nigdje službene obavijesti od strane HOK-a niti od Udruge odvjetničkih vježbenika. Zbog toga su vježbenici putem društvenih mreža zatražili službeno očitovanje od strane njihovih predstavnika u Udruzi je li navedena informacija točna i zašto ih nitko nije o istome obavijestio niti konzultirao. Nekoliko sati nakon burne rasprave, oglasio se i predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika sa sljedećom objavom:

Objava predsjednika Udruge odvjetničkih vježbenika
Objava predsjednika Udruge odvjetničkih vježbenika – nastavak

Predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika je samoinicijativno i bez ikakve prethodne konzultacije s članovima Udruge potpisao izmjene Kolektivnog ugovora, kršeći pritom Statut Udruge odvjetničkih vježbenika, u suradnji s Hrvatskom odvjetničkom komorom. Time je doveo na rub egzistencije mnogobrojne vježbenike koji su zaposleni na minimalnoj plaći prema Kolektivnom ugovoru. Nejasno je također zašto je potres u Zagrebu jedan od razloga za izmjenu kolektivnog ugovora koji se odnosi na teritorij cijele Republike Hrvatske, a obzirom da odvjetnički uredi u drugim županijama nisu pretrpjeli štetu zbog potresa.

Predsjednik se ipak predomislio

Ako mislite da pretjerujemo, pogledajte što je predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika jutros dao na znanje vježbenicima:

Povlačenje potpisa predsjednika Udruge odvjetničkih vježbenika
Povlačenje potpisa predsjednika Udruge odvjetničkih vježbenika
Povlačenje potpisa predsjednika Udruge odvjetničkih vježbenika

Predsjednik je jutros ipak shvatio da je prekršio Statut i „javno deklarira da taj potpis želi povući iz osobnih razloga i zato što smatra taj potpis nelegitimnim“. Navodi da Upravni odbor Udruge nije bio obaviješten o njegovom postupku te najavljuje ostavku na mjesto predsjednika. Također, saziva skupštinu na kojoj će se odlučivati o pitanju kolektivnog ugovora.

Zašto je saznanje o ovom postupku važno za sve građane, a ne samo za odvjetničke vježbenike? Predsjednik nije „povukao potpis“ (ne znam nijednu pravnu radnju poznatu kao povlačenje potpisa?) jer je samoinicijativno shvatio da je napravio pogrešku, nego zbog pritiska kolega i najave da će sve završiti u medijima.

Briselski uspon (zvuči li vam to poznato?)

Ono što je osobito uzrujalo vježbenike jest činjenica da je iz LinkedIn profila (koji je od jutros deaktiviran) njihovog predsjednika vidljivo da je od ožujka 2020. godine na praksi u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Ako se predsjednik trenutno nalazi u Bruxellesu, postavlja se pitanje tko je zapravo potpisao izmjene Kolektivnog ugovora?

Pustimo sada malo kolegu Perića jer nije on ključan u cijeloj priči (iako, s obzirom gdje se trenutno nalazi, treba uzeti u obzir mogućnost da će krenuti u političke vode, što nas opet dovodi do pitanja želimo li takve ljude kao naše predstavnike).

Ključni igrač je – Hrvatska odvjetnička komora.

HOK je u plusu preko 30 milijuna kuna

Možda će poneki čitatelj pomisliti zašto se vježbenici bune, ekonomija je u krizi, cijeli svijet je stao, odvjetnici su isto ostali bez posla… Zbog cjelokupne krize, neki odvjetnici imaju dapače još i više posla. Odštetni zahtjevi, revidiranje ugovora zbog više sile, izmjene ugovora o radu, mogući stečajevi… Neki kolege tvrde da rade još i više. Prema tome, postoji mogućnost da će netko ovu situaciju smanjivanja minimalne vježbeničke plaće iskoristiti na način da za isti ili još i više posla, vježbenika plati manje jer mu je isto omogućila komora.

Ono što Psihološko proljeće kao inicijativa želi ukazati jest činjenica financijske moći pojedinih komora. Prema podacima koje smo prikupili i koji su javno dostupni na našoj web stranici, Hrvatska odvjetnička komora je najbogatija komora u Republici Hrvatskoj.

Baza podataka o poslovanju strukovnih komora u 2018 godini

Iz izvješća blagajnika na skupštini HOK-a iz ožujka 2019. godine, vidljivo je da je HOK 2018. godinu završio s 31.320.675,57 kn viška te je određeno da će se „koristiti za podmirenje tekućih troškova poslovanja i ulaganja u dugotrajnu imovinu“. Ukupna imovina HOK-a prema podacima iz 2018. godine iznosi 72.867.074,00 kn. Prema izvješću o prihodima i rashodima za 2019. godinu HOK je završio s još većim viškom – 33.555.938 kn!

Izvješće blagajnika sa skupštine HOK-a iz ožujka 2019. godine

Prema čl. 4. st. 2. t. 7. Statuta HOK-a, HOK „promiče materijalne i druge interese odvjetništva“. Znači li to da vježbenici nisu dio odvjetništva?

Zašto se višak koji je stečen kroz godine „uspješnog poslovanja“ HOK-a u ovim kriznim vremenima ne iskoristi na način da se pomogne onima koji će biti najviše pogođeni, a to su vježbenici? Zašto HOK kao jednu od mjera pomoći nije naveo pomoć u pokrivanju određenog dijela plaće vježbenika ako neki odvjetnici neće biti u mogućnosti pokriti ionako ispodprosječnu vježbeničku plaću? Ako je HOK u 2018. godini mogao donirati 1.007.357,00 kn, a u 2019. godini 935.531,00 kn i ako je prosječna plaća zaposlenika HOK-a oko 10.000,00 kn neto, onda se može nešto učiniti i za članove koji imaju ispodprosječne hrvatske plaće.

Možda ova kriza donese i neke pozitivne promjene u odvjetništvu, koje vjerojatno neće biti inicirane od strane HOK-a, ali one neće doći same od sebe već aktivnim djelovanjem.

Ivana Zelić, mag. iur.

O Bože čuvaj ti naše golubove i sirotinju

Jer bogati se ionako za sebe pobrinu

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)