Velik broj osnovnih škola ne poštuje norme propisane državnim pedagoškim standardom: pedagog i knjižničar zaposleni su u skoro svakoj školi, a psiholog čak ni u svakoj drugoj

Autor Domagoj Švegar, psiholog

Građanska inicijativa Psihološko proljeće prošli mjesec je najavla, a ovaj mjesec i ispunila najavljeno: konstruirali smo bazu koja sadrži podatke o stručnim suradnicima za 849 od svih 880 ustanova u kojima se provode redoviti osnovnoškolski programi u RH. Glavni nalaz je prikazan na Slici 1.

Nažalost za 30-ak škola nemamo podatke jer nisu objavljeni na mrežnim stranicama pojedinih škola, a MZO nam još uvijek nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama uredno dostavljen krajem prošle godine.

Prema podacima kojima danas raspolažemo, odgovorno tvrdimo da najmanje 170 osnovnih škola još uvijek nije dostiglo razinu državnog pedagoškog standarda (DPS) donesenog prije desetak godina, kojim je propisano da do kraja 2017. godine sve škole s više od 180 učenika trebaju imati 3 stručna suradnika, a škole s više od 500 upisanih učenika 4 suradnika. Spomenute norme u kombinaciji s podacima prikazanim na Slici 1, navode na zaključak da su nepoštivanjem DPS-a zakinuti psiholozi i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog (ER) profila (logopedi, socijalni pedagozi i defektolozi). Međutim, DPS propisuje da se stručnjak ER profila ima pravo zaposliti na radnom mjestu stručnog suradnika ako škola ima najmanje 15 djece s teškoćama, odnosno rješenjem o primjerenom obliku školovanja, koja su integrirana u razredne odjele. S obzirom na to da oko 530 (60%) od 880 osnovnih škola ima 15 ili više djece s takvim rješenjima (a taj se broj dodatno smanjuje ukoliko djeca nisu integrirana) stručnjaci ER profila ipak u osnovnoškolskom sustavu kotiraju znanto bolje od drastično podzastupljenih školskih psihologa. što možemo ilustrirati popisom od 50 velikih osnovnih škola, koje pohađa preko 30 tisuća djece (Tablica 1.). U tih 50 škola zaposleno ju ukupno 147 stručnih suradnika: 50 pedagoga, 50 knjižničara, 47 stručnjaka ER profila, ali nijedan psiholog, izuzev pripravnika kojih je prošle školske godine bilo ukupno 71. Iako je 28 ravnatelja škola koje su imale psihologa-pripravnika zatražilo od MZO-a suglasnost za otvaranjem radnog mjesta školskog psihologa, MZO do danas nije odobrilo niti jedan od tih zahtjeva.

Tablica 1 OŠ 501

Usporedbe radi, u Tablici 2. prikazano je 5 osnovnih škola u koje je upisano ukupno 100 učenika, a zaposleno 5 knjižničara i 5 pedagoga, ali i 5 ravnatelja, 8 računovođa i tajnika, 5 domara i ložača, 7 spremačica, 3 kuharice i 76 učitelja.

Tablica 2. Struktura radnika u 5 malih osnovnih škola koje ukupno imaju 100 učeniika i 114 zaposlenika

Svaki građanin, osobito dijete, ima puno pravo na adekvatno obrazovanje, ali čak i zapošljavanjem 114 radnika na 100 učenika to nije zagarantirano, ako im npr. (kao OŠ Frana Krste Frankopana u Brodu na Kupi, str. 6/7) prof. hrvatskog jezika predaje tehničku kulturu, a diplomirani teolog kemiju i fiziku. Ne znam treba li isticati da u trećem desetljeću 21. stoljeća vjerojatno postoji neko bolje rješenje da se obrazovanje na neki drugi jeftiniji, a ujedno i kvalitetniji način učini dostupnijim učenicima.

S druge strane, otvaranjem 50 radnih mjesta u školama navedenim u Tablici 1, preko 30 tisuća djece dobilo bi školskog psihologa, a time bi se ujedno i svih navedenih 50 škola podiglo na Zakonom i državnim pedagoškim standardom propisan broj stručnih suradnika. Prema tome, u ovom našem prijedlogu ništa ne bi trebalo biti sporno. Želimo da se poštuju zakoni i propisi Republike Hrvatske na dobrobit najmanje stotinjak tisuća djece. Navedeni broj nije izmišljen, nego procijenjen na temelju svih podataka kojima raspolažemo, a koji sasvim nedvosmisleno ukazuju da u sustavu nedostaje najmanje 170 stručnih suradnika-psihologa, a moguće i više, ovisno o tumačenju DPS-a, koje smo zatražili.

Čim od MZO-a dobijemo informacije potrebne da zaključimo istraživanje, identificirat ćemo svaku pojedinu osnovnu školu u kojoj se DPS ne poštuje na štetu psihologa, objaviti elaborat i cjelovitu bazu podataka na slobodno korištenje svim zainteresiranim građanima.

doc. dr. sc. Domagoj Švegar, voditelj projekta
Građanska inicijativa “Psihološko proljeće”