Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i parlamentarnim strankama:

Član naše Inicijative odvjetnik Ivica Ban poslao je u svoje ime, i u ime Inicijative Psihološko proljeće, otvoreno pismo Vladi RH, Hrvatskom saboru i parlamentarnim strankama s prijedlozima i ustavno-pravnim razlozima za nužnu reformu sadašnjeg hrvatskog strukovnog komorskog sustava:

Poštovani,

Povodom predstojeće parlamentarne rasprave o Reformi pravosuđa i Izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, slobodan sam Vam iznijeti i predložiti svoje prijedloge i razloge za nužnu reformu sadašnjeg neopravdanog, netržišnog, nedemokratskog, netransparentnog i ustavno upitnog hrvatskog strukovnog komorskog sustava kojim se grubo krše temeljna ljudska prava i slobode brojnim neustavnim i nezakonitim općim aktima i odlukama, tržišno i troškovno neopravdanim parafiskalnim nametima, neustavnim disciplinskim postupcima zbog delikta mišljenja, nedemokratskim izborima i nedemokratskim donošenjem općih akata i drugih odluka itd. od strane velike većine sadašnjih hrvatskih strukovnih komora, o čemu možete više pročitati na web stranici Inicijative Psihološko proljeće .

Hrvatske strukovne komore, kakve danas postoje, trebaju biti napuštene, a ovlaštenja svake od njih pažljivo preispitana

Sadašnji strukovni komorski sustav u RH je po mom mišljenju i mišljenju ustavnopravnih stručnjaka koje sam konzultirao neodrživ jer je apsurdan i očigledno neustavan, zbog slijedećih razloga:

Strukovne komore narušavaju ustavno načelo trodiobe vlasti 

1. strukovne komore, kao prvo, narušavaju ustavno načelo trodiobe vlasti (čl. 4. Ustava) spajanjem zakonodavnih, izvršnih i sudbenih ovlasti (čl. 71., čl. 108. i čl. 118. Ustava) u okviru istog tijela – strukovne komore. Naime, u pogledu djelatnosti za koje su osnovane komore imaju zakonodavnu vlast (donose za sve obvezujuće opće akte kojima reguliraju obavljanje povjerenih im javnih ovlasti, npr. odluke o cijenama usluga, o visini članarine itd.), izvršnu vlast (donose pojedinačne obvezujuće odluke za svoje članove, npr. o izdavanju ili oduzimanju licenci za rad) i sudbenu vlast (disciplinske sudove koji sude članovima komora zbog disciplinskih povreda, npr. zbog kritike komore, tijela ili dužnosnika komore);

Ustavno je upitno pravo strukovnih komora na samostalno donošenje podzakonskih propisa 

2. kao drugo, ustavno je upitno pravo strukovnih komora na samostalno (i od Sabora i Vlade nenadzirano) donošenje za svih obvezujućih podzakonskih propisa – općih akata, te odluka o parafiskalnim nametima (obveznim članarinama, doprinosima i dr.). Drugačije rečeno, upitna je zakonodavna delegacija za donošenje propisa sa Sabora i Vlade na strukovne komore (čl. 50. st. 2., čl. 71., čl. 88. i čl. 117. Ustava);

Najspornije su ovlasti strukovnih komora na vođenje sudsko-disciplinskih postupaka po načelu “kadija te tuži, kadija ti sudi“

3. treće i najspornije su upravo ovlasti strukovnih komora na vođenje sudsko-disciplinskih postupaka (čl. 29., čl. 30. i čl. 118. Ustava), posebno onih koji za posljedicu mogu imati gubitak stečenih prava na obavljanje profesije (čl. 30. Ustava), te sudsko-disciplinskih postupaka zbog delikta mišljenja (čl. 16. st. 1. i čl. 38. Ustava);

Zakonima kojima su osnovane strukovne komore ograničava se ustavno pravo na (ne)udruživanje iz članka 43. Ustava, jer zakonodavac prije njihovog donošenja nije proveo test razmjernosti iz članka 16. Ustava

4. nadalje, posebnim zakonima kojima su, bez uporišta u članku 16. Ustava i bez provođenja testa razmjernosti osnovane strukovne komore s monopolskim položajem i obveznim članstvom svih onih koji se žele baviti određenom zakonom reguliranom profesijom, očigledno se krši pravo na udruživanje iz članka 43. Ustava, koje pravo uključuje i pravo na neudruživanje, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Naime, navedenim posebnim zakonima se protivno članku 16. Ustava ograničava ustavno pravo na (ne)udruživanje iz članka 43. Ustava jer zakonodavac prije donošenja tih zakona nije dokazao da ne postoji neka druga mjera koja bi bila podjednako učinkovita pri ostvarenju deklariranog cilja – zaštite javnog interesa kod davanja i oduzimanja licenci za rad u zakonom reguliranim profesijama, te stručnog nadzora i disciplinske odgovornosti zbog nepoštivanja etičkog kodeksa i pravila struke u tim profesijama, ali s manjim opterećenjem (npr. neobvezno članstvo u strukovnim komorama ili mogućnost osnivanja više takvih komora u jednoj djelatnosti, ili prenošenje javnih ovlasti komora na resorna ministarstva ili nezavisna regulatorna tijela) za članove reguliranih profesija čija su prava tim zakonima i osnivanjem takvih komora ograničena.

Tako je očigledno nerazmjerno ograničavanje prava članova reguliranih profesija zakonsko osnivanje strukovnih komore s monopolskim položajem i obveznim članstvom bez da su navedenim posebnim zakonima bar jasno i precizno propisana ograničenja prava i ovlasti takvih komora u odnosu na njihove prisilne članove i korisnike njihovih usluga;

Strukovne komore nikome efektivno ne odgovaraju za nezakonite postupke i odluke

5. nadalje, strukovne komore nikome efektivno ne odgovaraju za nezakonite postupke i odluke niti itko efektivno i u realnom vremenu nadzire zakonitost i pravilnost njihovog rada i odluka (sadašnja kontrola zakonitosti njihovih odluka od strane upravnih sudova zbog njihove sporosti i neučinkovitosti je posve neučinkovita, a upravni nadzor od strane Vlade RH, resornog ministarstva ili nekog nezavisnog regulatornog tijela efektivno ne postoji) i takvim svojim položajem strukovne komore ugrožavaju poštivanje prava čovjeka i vladavinu prava kao najviše vrednote ustavnog poretka RH (čl. 1. i čl. 3. Ustava);

Ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata strukovnih komora ?!

6. konačno, prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata strukovnih komora (čl. 3., čl. 4. i čl. 5. Ustava), pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost.

Treba uspostaviti jasno utvrđene točke nadzora nad zakonitošću rada strukovnih komora

Zaključno, cijeli sustav strukovnih komora u RH treba preispitati u cilju uspostavljanja jasno utvrđenih točaka nadzora nad zakonitošću rada, odgovornosti za djelovanje u skladu sa zakonskim ovlastima i djelotvorne zaštite ljudskih prava i sloboda …

Prvenstveno treba staviti pod parlamentarni nadzor parafiskalna davanja strukovnim komorama i zabraniti im vođenje disciplinskih postupaka zbog delikta mišljenja  

Prvenstveno treba ukinuti, odnosno staviti pod nadzor pravo strukovnih komora da nameću svojim članovima parafiskalna davanja, te da pokreću i provode disciplinske postupke zbog delikta mišljenja protiv svojih članova.

S poštovanjem,

Odvjetnik Ivica Ban