Psihološko proljeće još je 2019. godine pisalo o visini upisnine u Imenik odvjetnika koja u određenim slučajevima iznosi 37.500 kn. Naime, Hrvatska odvjetnička komora (dalje: HOK) do proljeća 2019. godine naplaćivala je pravnicima koji su stekli uvjete za upis u Imenik odvjetnika izvan odvjetništva, upisninu u visini od 5.000 eura, temeljem vlastite odluke iz 2002. godine.
U siječnju 2019. godine naša članica Ivana Zelić podnijela je prijedlog za ocjenu zakonitosti odluke Visokom upravnom sudu. U ožujku 2019. godine HOK donosi novu Odluku o visini upisnine (dalje: Odluka) kojom mijenja iznos iz 5.000 eura u 37.500 kn te unosi novitet da pravnici koji su proveli najmanje dvije godine kao odvjetnički vježbenici moraju platiti 50% tog iznosa, dakle 18.750 kn. Time je izvan snage stavljena odluka iz 2002. godine, čime bi pokrenut postupak pred Visokim upravnim sudom bio obustavljen, međutim Zelić obavještava sud o novoj Odluci te sud odlučuje pokrenuti novi postupak u odnosu na novu Odluku.
Visoki upravni sud: HOK ima legitiman cilj za diskriminaciju
U prosincu 2020. godine Visoki upravni sud donosi odluku kojom je odlučio da HOK ima pravo diskriminirati dvije skupine pravnika koji su stekli uvjete za upis u Imenik odvjetnika na različite načine. Sud zaključuje:
„Promatrajući osporavano normativno uređenje u svjetlu naprijed navedenog, Sud smatra da osobama koje plaćaju puni iznos upisnine iz točke I. osporavane Odluke nije nametnut nerazmjeran teret u odnosu na odvjetničke vježbenike koji plaćaju umanjeni iznos upisnine kao i one koji su od plaćanja u cijelosti izuzeti. Postupanje donositelja osporavanog općeg akta, u kontekstu cilja koji se osporavanom Odlukom želio postići, prema ocjeni Suda, objektivno je i razumno opravdano te je razmjerno cilju koji se želio postići.“
Kao legitiman cilj sud prihvaća obrazloženje HOK-a prema kojem odvjetnički vježbenici već jesu članovi HOK-a te zbog toga već plaćaju članarinu, dok pravnici izvan odvjetništva nisu članovi HOK-a, stoga je opravdano od njih tražiti viši iznos upisnine. Napominjemo da je iznos godišnje članarine odvjetničkog vježbenika 100 kn.
Prema Visokom upravnom sudu, plaćanje upisnine od 37.5000 kn u odnosu na 18.750 kn i u odnosu na 0 kuna ne predstavlja nerazmjeran teret.
AZTN 2021.: Nemamo pravnu osnovu za pokretanje postupka protiv HOK-a
Zelić u kolovozu 2020. godine zbog Odluke HOK-a podnosi inicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN).
U veljači 2021. godine AZTN odbacuje inicijativu uz sljedeće obrazloženje:
„Prema postojećim propisima AZTN nema pravnu osnovu za pokretanje postupka protiv HOK-a, budući da HOK ima zakonsku ovlast da samostalno i neovisno utvrdi i donese odvjetničku tarifu, statut i druge opće akte HOK-a, odnosno odluke kojima utvrđuje visinu upisnine i članarine“.
Visoki upravni sud: Slažemo se s AZTN-om
Nezadovoljna rješenjem AZTN-a, Zelić je pokrenula upravni spor pred Visokim upravnim sudom, tvrdeći da prema tumačenju AZTN-a očito ne postoji javno tijelo koje može provjeravati usklađenost HOK-ovih propisa s propisima o tržišnom natjecanju.
Visoki upravni sud u lipnju 2021. godine donosi presudu kojom odbija tužbeni zahtjev, u potpunosti prihvaćajući obrazloženje AZTN-a prema kojem AZTN nema pravnu osnovu za pokretanju postupka protiv HOK-a po službenoj dužnosti.
U svojoj odluci iz veljače 2021. godine AZTN je najavio da će donijeti novo mišljenje vezano uz važeće propise i usporedive propise u drugim državama članicama Europske unije koji uređuju uvjete za pružanje odvjetničkih usluga, a osobito uvjete za upis u Imenik odvjetnika.
Pučka pravobraniteljica: HOK diskriminira nametanjem upisnine od 37.500 kn
Pučki pravobranitelj je u Izvješću Hrvatskom saboru 2009. godine utvrdio da je visina upisnine u Imenik odvjetnika u iznosu od (u to vrijeme) 5000 eura diskriminatorna te donio preporuku HOK-u da žurno donese novu odluku o visini upisnine.
Kao što je već spomenuto, HOK nije odluku promijenio do 2019. godine, kada je pred Visokim upravnim sudom bio već pokrenut postupak za ocjenu zakonitosti odluke HOK-a.
Pučka pravobraniteljica je u nekoliko dopisa tijekom 2018. i 2019. godine ukazala HOK-u da je visina upisnine diskriminatorna, međutim HOK se ispočetka oglušio na dopis Pravobraniteljice, da bi nakon nekog vremena u svojim dopisima počeo tvrditi da HOK pristupa individualno svakom slučaju te da pravnici mogu zatražiti oslobođenje, odgodu ili obročnu otplatu upisnine. Pučka pravobraniteljica trenutno čeka odgovor HOK-a o broju ljudi koji su bili oslobođeni plaćanja upisnine te kojima je omogućena odgoda ili obročna otplata upisnine.
AZTN 2022.: HOK ograničava pristup tržištu pružanja odvjetničkih usluga, ali to je samo naše mišljenje
U veljači 2022. godine AZTN doista i donosi novo mišljenje u kojem utvrđuje da upisnina u iznosu od 37.500,00 kuna, predstavlja prekomjeran iznos te prepreku za pristup tržištu pružanja odvjetničkih usluga. AZTN je analizirao upisnine u Imenik odvjetnika u gotovim svim državama članica EU te u Norveškoj, Albaniji i Srbiji te utvrdio da „predmetna upisnina u većini analiziranih zemalja iznosi u prosjeku od 100 do 300 EUR-a, dok pojedine zemlje nemaju institut upisnine kao takve“.
Epilog
Iako je AZTN-ova odluka naišla na odobravanje velikog dijela pravnika i odvjetnika, ona ne znači da će HOK doista i promijeniti svoj stav. Naime, AZTN je svojom tvrdnjom, a koja je kasnije potvrđena i od strane Visokog upravnog suda, da nema pravnu osnovu pokrenuti postupak po službenoj dužnosti protiv HOK-a, propustio priliku prisiliti HOK na mijenjanje svoje odluke.
Pravno mišljenje AZTN-a je neobvezujuće, isto kao što su i preporuke Pučke pravobraniteljice neobvezujuće. Prema stavu AZTN-a i Visokog upravnog siuda, u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji institucija koja može prisiliti HOK na promjenu Odluke o upisnine u slučaju utvrđenja kršenja propisa o tržišnom natjecanju, osim Hrvatskog sabora koji bi morao ići u izmjene Zakona o odvjetništvu.
Iz perspektive antidiskriminacijskog prava, situacija je takva da Visoki upravni sud smatra da HOK ne diskriminira pravnike temeljem imovnog stanja nametanjem upisnine u iznosu od 37.500 kn, dok s druge strane Pučka pravobraniteljica već preko 10 godina tvrdi da upisnina u takvom iznosu diskriminira.
Epilog priče je takav da sve ovisi o volji HOK-a. Poznavajući povijest HOK-ovog ignoriranja mišljenja AZTN-a iz 2004. te preporuke Pučkog pravobranitelja iz 2009. godine, ne očekujemo da će se Odluka o visini upisnine doista i promijeniti.