Psihološko proljeće je građanska inicijativa čije je pokretanje u srpnju 2019.g. iniciralo nekoliko članova Hrvatske psihološke komore, nezadovoljnih lošim stanjem i nepravilnostima u radu te komore, ali i drugih strukovnih komora u kojima se članovi ustručavaju propitivati rad ili rashode svojih komora. Cilj inicijatora bio je demokratizirati komore, smanjivati nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom radu te drastično podizati razinu transparentnosti. Ti isti ciljevi i danas su u fokusu Psihološkog proljeća, a glavni je cilj reforma monopolističkog sustava komora, odnosno ukidanje obveznog članstva u komorama ili barem uvođenje mogućnosti osnivanja više komora unutar jedne djelatnosti. Od pokretanja inicijative pa do danas, Psihološko proljeće je okupilo članove i stručnjake iz više strukovnih komora reguliranih profesija: Psihološke komore, Komore fizioterapeuta, Komore građevinara, Komore medicinskih sestara, Komore dentalne medicine, Odvjetničke komore…
Žurna reforma nedemokratskog i monopolističkog sustava komora
Polazeći od naprijed navedenih ciljeva, inicijativa Psihološko proljeće u medijima i javnosti već mjesecima zastupa i promiče neophodnu reformu hrvatskog komorskog sustava.
S obzirom na intenzivne rasprave o programu mjera pomoći gospodarstvu i promjenama zakonodavstva u vezi s posljedicama aktualne epidemije koronavirusom, inicijativa Psihološko proljeće smatra da je sada pravo vrijeme za otvaranje rasprave o monopolskom, netržišnom i nedemokratskom položaju i ovlastima komora u RH, koje su uglavnom samo nepotrebno financijsko opterećenje onih koji rade i privređuju i kočničari neophodnih promjena, jer iste uglavnom štite samo interese svoje uske skupine “samoizabranih vječnih dužnosnika“ i njihove poslušne, a u pravilu nesposobne birokracije.
Sada je pravo vrijeme da se s naprijed navedenim u vezi pokrenu toliko potrebne promjene u pravcu ukidanja obveznog članstva i članarina u komorama ili omogućavanja osnivanja i konkurencije više komora unutar jedne djelatnosti. Vrijeme je za demokratiziranje izbora u tijela komora, za ukidanje disciplinskih progona članova zbog verbalnog delikta. Vrijeme je da se rad i potrošnja proračunskih sredstava komora učini transparentnim i dostupnim javnosti.
Inicijativa Psihološko proljeće s naprijed navedenim u vezi, te radi smanjenja troškova poslovanja svih gospodarskih subjekata, Vladi RH i hrvatskoj javnosti predlaže slijedeći program mjera u odnosu na aktualni hrvatski komorski sustav, koji obuhvaća 30-ak komoa:
Prijedlozi reformi hrvatskog komorskog sustava
Dugoročne (sustavne) mjere:
- Predlaže se žurno donošenje Zakona o komorama, kojim se regulira sljedeće (2-7):
- Ukidanje obveznog članstva i članarina u svim komorama. Resorna ministarstva mogu i moraju bez dodatnih troškova preuzeti sve poslove komora koji se moraju obavljati.
- Mogućnost osnivanja i konkurencije više komora unutar jedne profesije, za djelatnost u kojoj nije moguće ukidanje obveznog članstva, poput odvjetništva.
- Zabrana disciplinskih progona članova zbog verbalnog delikta, odnosno narušavanja ugleda i časti komore.
- Uvođenje obveze prijenosa sjednica skupština, upravnih odbora i drugih tijela komora, kako bi se osiguralo pravo javnosti na transparentnost informacija o radu komora, jer Zakon o pravu na pristup informacijama nerijetko je mrtvo slovo na papiru kad su komore u pitanju.
- Demokratizacija i standardizacija procesa odlučivanja tijela komora i izbora članova u ta tijela.
- Uvođenje adekvatnog nadzora nad zakonitošću rada komora od strane nezavisnog regulatornog tijela i sankcioniranja odgovornih za nezakonitosti u radu komora.
- Usklađivanje nekoliko desetaka danas važećih zakona, koji reguliraju rad komora, sa Zakonom o komorama, paraalelno s njegovim donošenjem.
Kratkoročne (palijativne) mjere:
Za sve komore, čija imovina na dan 31. prosinca 2019. godine premašuje njihove ukupne prošlogodišnje rashode, predlažemo:
- hitno ukidanje obveze plaćanja komorske članarine za vrijeme trajanja krize poslovanja izazvane epidemijom koronavirusa,
- omogućavanje beskamatnog kreditiranja u svrhu održavanja poslovanja i očuvanja radnih mjesta članova komora i njihovih zaposlenika,
- limitiranje rashoda za komorsku administraciju i objavu svih podataka o bruto plaćama, honorarima, naknadama i troškovima članova tijela i zaposlenika komora
Istraživanjem Psihološkog proljeća ustanovljeno je da je ukupna imovina komora na dan 31. prosinca 2019. godine iznosila više od 628 milijuna kuna.
Naše otvoreno pismo Vladi RH u pdf-formatu možete preuzeti ovdje.
Za Psihološko proljeće:
doc. dr. sc. Domagoj Švegar, koordinator inicijative
Otvoreno pismo dostavlja se:
- Vladi Republike Hrvatske
-
- Predsjedniku Vlade
- Uredu za zakonodavstvo
-
- Hrvatskom saboru
-
- Uredu predsjednika Hrvatskog sabora
- Odboru za zakonodavstvo
- Odboru za gospodarstvo
-
- Predsjedniku Republike Hrvatske
-
- Uredu predsjednika Republike Hrvatske
-
- Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta
- Ministarstvu financija
- Ministarstvu uprave
- Ministarstvu pravosuđa
- Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja
- Povjereniku za informiranje
- Pučkoj pravobraniteljici
- Medijima
Sve razvijene zemlje svijeta imaju uređeni komorski sustav čije članostvo je obavezno za regulirane profesije, nisam čuo da bi to negdje funkcioniralo drugačije. Notorni je prijedlog da politika (Ministarstva) reguliraju rad struke. Svrha svih komora je da zastupaju interes struke i članova. Možda bi bilo korisnije energiju upotrijebiti na to da bi politika više trebala uvažavati stavove struke.
Nije točno da sve zemlje imaju komorski sustav čije je članstvo obvezno, upravo suprotno neobvezno članstvo je pravilo … Također, u državama gdje je članstvo u komorama obvezno to rezultira time da komore ne zastupaju interes struke i članova nego interese komorskih dužnosnika i birokracije, jer članstvo i članarine ionako ne mogu izgubiti …
Netočan navod. Ne bi bilo zgorega,a prije uključivanja interneta, provjeriti činjenice. To danas barem nije teško.
Do točke i zareza podržavan vaše prijedloge kao civilizacijsko dostignuće a protiv sam mafijaških komora
bravo, samo nepopustljivo. iura vigilantibus sunt scripta.
Mali prilog za Otvoreno pismo:
Kada se govori o strukovnim komorama treba znati da su one uglavnom osnovane temeljem zakonskih odredbi. Dakle poslodavac im je RH, koja je ta koja je odredila opseg javnih ovlasti i drugih zakonskih obveza. Obveze su tipa održavanja stručnog usavršavanja, ili obveznog osiguranja, ili nadzora nad radom članova tih komora. Ima toga još, ali osnovna poveznica je novac i ponovno novac. Stručno usavršavanje provode često osobe iz ministarstava, naknada za nadzor nad radom je izvor prihoda članovima komora, obvezno osiguranje koje često i nije potrebno za tip posla koji se obavlja je prihod (ne mali) osiguravajućih društava. Plaće i naknade unutar komora su u pravilu veće i od primanja državnih dužnosnika. Naknade se isplaćuju i kada to zakon ne dopušta. Sve ovo plaćaju članovi, članarinama i drugim naknadama koji su u kategoriji para fiskalnih davanja. Zašto ne krenuti od toga, i tako se sada ta kategorija nalazi na listi prioriteta za ukidanje.
Sada je vrijeme da se započne sa promjenama, treba se upitati da li su komore nedostajale u ovo vrijeme zabrana, naravno da nisu, i za neke komore bi i bilo bolje da ih nema s obzirom da su svojim neodgovornim postupcima dovele u opasnost život i zdravlje svojih članova.
Nije li vrijeme da komore sada dokažu deklariranu brigu prema članstvu odricanjem prihoda od plaćanja članarine, članovima koje i tako financira RH kroz mjere pomoći gospodarstvu.Tako i treba ostati, financirati gospodarstvo koje čine svojim privređivanjem i članovi strukovnih komora, a ne posredno kroz navedene mjere financirati komorski sustav…
Prvi komentar je vjerojatno objavila osoba koja je zaposlena u jednoj od komora!😂
Pa evo Njemačka je jedna od uređenih europskih zemalja pa Vas pitam zašto onda tamo članarina nije obavezna?
Pitanje upućeno osobi koja komentira pod imenom A .
Lijepo je čitati da ste svjesni činjenice kako Hrvatska ekonomski ne parira “razvijenijim zemljama”. Možete mi pojasniti čemu služi nametanje financijskih obaveza zaposlenima u vidu članarina. Gospodarskom rastu i razvoju Hrvatske?
Milan Bandić, Vaso Brkić, Gradonačelnik Vukovara, Velimir Bujanec, Ivan Pernar, Ljubo Česić Rojs, Željko Glasnović…… donose ili utjecu na donošenje zakona, pa i onog o komorama . Mislim da sva rasprava i pisma nemaju smisla dok je tome tako.
Kao osoba koja je završila psihologiju u HR, provela nekoliko godina u inozemstvu i sad se vratila ovdje, jeza me prolazi kad čitam o tome kako je psihologija regulirana u nas. Vani se reguliraju samo najosjetljiviji aspekti posla psihologa, kao što je klinička djelatnost. No ovi poslovi koje može raditi bilo tko socio-humanističke orijentacije (npr. ljudski resursi) u inozemstvu uopće nisu pitanje zakona.
Apsurd nad apsurdima mi je što se u nas psihološka djelatnost često ne definira prema samom sadržaju djelatnosti već PREMA OSOBI KOJA JU VRŠI — aktivnost kao što su krizne intervencije se smatra psihološkom djelatnošću SAMO ako ju radi psiholog, ali nije psihološka djelatnost ako ju radi pedagog. To je čista diskriminacija jer za isti posao jedan psiholog mora biti član komore, plaćati danak i odgovarati kojekakvim tijelima, dok pedagog ne mora.
Pa ako je nešto zaista psihološka djelatnost, Komora bi se trebala noktima i zubima boriti da nitko to ne smije raditi osim psihologa. Ako pak nije psihološka djelatnost, ne smije tražiti od psihologa da budu članovi komore i polažu stručne ispite da bi se time bavili. Baš je perfidno to definiranje psih. djelatnosti koje njima istodobno omogućuje da crpe novac od diplomiranih psihologa, a da u isto vrijeme ne gaze po prstima drugih struka i na taj način čuvaju svoj status. Nevjerojatno mi je da tako nešto može postojati.
A o tim “kadija te tuži kadija ti sudi” principima bolje da ne započinjem uopće.