Izrađujemo bazu podataka o broju i vrsti stručnih suradnika u svim osnovnim školama RH i pitamo:
Zašto je u osnovnim školama psihologa dvostruko manje nego knjižničara ili pedagoga?
Psihološko proljeće započelo je s izradom baze podataka o svim osnovnim školama u RH (ukupno 913), u koju upisujemo informacije o broju učenika, pedagoga, psihologa, knjižničara, edukacijskih rehabilitatora i zdravstvenih radnika te druge napomene potrebne da bi se za svaku školu moglo aproksimirati zadovoljava li kriterije (propisane člankom 14. Državnog pedagoškog standarda) za zapošljavanje školskog psihologa.
Navedeni projekt osmislili smo kako bismo znanstveno pristupili analizi učinkovitosti državnih mjera pripravništva za školske psihologe. Prema podacima dobivenim od HZZ-a, tijekom 2018. godine je zaposleno ukupno 83 psihologa-pripravnika, 3 u privatnom i 80 u javnom sektoru. S obzirom na to da oko 15% svih psihologa-pripravnika u javnom sektoru otpada na osnovne škole Osiječko-baranjske županije, upravo smo tu županiju odabrali za izradu pilot-projekta.
Od ukupno 72 škole, koliko ih je u Osiječko-Baranjskoj županiji, prikupili smo podatke za 68 škola, dok za 4 škole to nismo bili u mogućnosti, obzirom da iste nemaju objavljene te informacije, a to su: OŠ Vladimir Nazor (Čepin), OŠ Đakovački Selci (Selci Đakovački), OŠ Josipa Jurja Strossmayera (Đurđenovac) i OŠ Mate Lovraka (Vladislavci).
U 68 škola, na kojima smo analizirali prikupljene podatke, ukupno je upisano 19.597 djece, a zaposleno je 69 pedagoga, 66 knjižničara, 32 psihologa, 23 edukacijska rehabilitatora i 3 zdravstvena radnika. Uz dužno poštovanje svim profesijama, postavlja se pitanje koji je razlog da u osnovnim školama psihologa ima dvostruko manje nego pedagoga ili knjižničara? Čak ni Centar za autizam nema nijednog psihologa.
U 31 od 68 obuhvaćenih škola u Osiječko-baranjskoj županiji, zaposlen je psiholog (u jednoj čak dva), a detaljnijom analizom utvrdili smo da od preostalih 37 škola ih 17 zadovoljava uvjete za zapošljavanje psihologa (povrh zaposlenih stručnjaka), a 20 ne zadovoljava. Od ukupno 12 pripravnika koliko ih je prema našim saznanjima radilo na mjestu školskog psihologa u Osiječko-baranjskoj županiji, 10 ih je radilo u školama koje imaju potrebu i zadovoljavaju kriterije za zapošljavanje psihologa.
Na ovu problematiku Psihološko proljeće je prošli tjedan upozorilo javnim apelom Ministarstvu znanosti i obrazovanja. MZO je putem portala srednja.hr, na kojemu je naš apel prethodno objavljen, odgovorilo da “sve škole koje su provodile mjeru pripravništva mogu, ako žele, podnijeti Ministarstvu znanosti i obrazovanja službeni zahtjev za zapošljavanje stručnog suradnika na neodređeno radno vrijeme, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja će sukladno prioritetima i standardima, potrebama škole, kao i raspoloživim sredstvima u Državnom proračunu, razmotriti opravdanost zahtjeva i mogućnost davanja suglasnosti, kažu iz ministarstva”.
Međutim, prema neslužbenim informacijama koje nam pristižu s terena, neke od ukupno 10 osnovnih škola u Osiječko-baranjskoj županiji, koje su imale psihologa-pripravnika i koje ujedno zadovoljavaju kriterije propisane Državnim pedagoškim standardom za zapošljavanje psihologa, upravo su tako i postupile: zatražile su suglasnost za zapošljavanje psihologa, ali nisu zaprimile odgovor MZO-a. Ako su naši izvori vjerodostojni, neke su škole takvu suglasnost tražile u više navrata, a neke i prije više od 30 ili čak 60 dana.
Baza podataka o osnovnim školama Osiječko-baranjske županije još uvijek nije u potpunosti dovršena, predstoji nam još ishoditi podatke za 4 škole, a moguće je i da sadrži određene manje nepreciznosti, jer nam tek predstoji provesti postupak kontrole unosa. No neovisno o tome, baza čak i u ovakvoj svojoj “beta-verziji” može biti iznimno kvalitetan alat za kontrolu državne uprave, jer sasvim sigurno podiže transparentnost procesa zapošljavanja stručnih suradnika u školstvu na jedan posve viši nivo.
Građanska inicijativa “Psihološko proljeće”
Prilog: Pilot-OB-županija