U TOM MINISTARSTVU RADI ANTUN TUN

Autor Domagoj Švegar, psiholog

Elaboratom građanske inicijative Psihološko proljeće, objavljenim prije dva tjedna, obuhvaćeni su podaci o svim stručnim suradnicima zaposlenim u svim osnovnim školama u RH, izuzev:

  • malobrojnih i privremeno zaposlenih pripravnika,
  • 33 specijalizirane ustanove u kojima se ne provode redoviti, nego samo osnovnoškolski programi za odrasle i djecu s teškoćama (koje pohađa 2592 polaznika),
  • umjetničke škole (glazbene, plesne i sl.).

Dakle, od ukupno 913 ustanova, koliko ih u RH provodi osnovnoškolski program, u naše je istraživanje uključeno 880 škola koje provode redovite osnovnoškolske programe, a u te je škole upisano 314556 učenika.

S obzirom na broj upisanih učenika, osnovne se škole prema odredbama državnog pedagoškog standarda (DPS) prirodno dijele u tri skupine, pa smo ih i mi tako kategorizirali: od ukupno 880 škola, 229 (26.02%) ih je s više od 500 upisanih učenika; u 399 škola upisano je 181 do 500 učenika (45.34%), a preostale 252 (28.64%) škole pohađa 180 ili manje učenika (Slika 1).

Slika 1. Postotak osnovnih škola s obzirom na broj upisanih učenika (N=880)

Tekst koji slijedi odnosi se na kategoriju najmanjih škola, dakle na škole koje pohađa manje od 181 učenika. Tih je škola ukupno 252, a prema DPS-u svaka od njih zapošljava 2 stručna suradnika.

Mućka škola: čak 4 suradnika na 135 upisanih učenika

Prema rezultatima našeg istraživanja, u 252 osnovne škole s manje od 181 učenika, u ekvivalentu punog radnog vremena (FTE) zaposleno je 352 stručnih suradnika: 139 knjižničara, 152 pedagoga, 28 stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila i 26 psihologa (Slika 2).

Slika 2. Broj i profil stručnih suradnika zaposlenih (u ekvivalentu punog radnog vremena) u školama s manje od 181 učenika (N=252)

Premda DPS propisuje da škole s manje od 181 učenika zapošljavaju 2 stručna suradnika, detaljnom smo analizom ustanovili iznimke od tog pravila. Tako, na primjer, OŠ Kneza Branimira (Donji Muć) zapošljava i knjižničara i pedagoga i psihologa i edukacijskog rehabilitatora, premda ukupno ima svega 135 upisanih učenika. Usporedbe radi, OŠ Sveti Matej Viškovo zapošljava svega 3 stručna suradnika na 924 učenika, a ukupno čak 82 osnovne škole s više od 500 učenika koje zapošljavaju samo tri suradnika (neke čak i samo 2), što je u svakom slučaju ispod norme propisane DPS-om. Međutim, to ne znači da je mućka škola iznad norme, iako se tako na prvi pogled čini. Ta škola, naime, nijednog stručnog suradnika ne zapošljava na puno radno vrijeme: psiholog, pedagog i knjižničar zaposleni su na pola, a edukacijski rehabilitator na četvrtinu radnog vremena. Dakle, OŠ Kneza Branimira (Donji Muć) u ekvivalentu punog radnog vremena zapošljava ukupno 1.75 stručnih suradnika, a s obzirom na to da ima pravo na 2 suradnika, u gabaritima je DPS-a.

Osim spomenute škole, ustanovili smo da još 6 osnovnih škola s manje od 181 učenika na nepuno radno vrijeme zapošljava i psihologa i pedagoga i knjižničara i stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila, a to su: OŠ Braće Radić (Pridraga), OŠ Ivana Batelića (Raša), OŠ Novigrad, OŠ Petra Zoranića (Jasenice), OŠ Starigrad i OŠ Dr. fra Karlo Balić (Šestanovac).

U ovim lijepim primjerima osnovnih škola koje su svojim malobrojnim učenicima učinile dostupnim stručne suradnike sva 4 profila, pa makar neki od njih u školu dolazio i samo jednom tjedno, ipak ima nepravilnosti. Naime, u svaku od spomenutih škola upisano je manje od 15 učenika s teškoćama, a DPS propisuje da na zapošljavanje stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila imaju pravo one škole s 15 i više učenika s teškoćama odnosno rješenjem o primjerenom obliku školovanja, integriranih u redovite razredne odjele.

Škola bez ijednog učenika s teškoćama zapošljava logopeda

Tako, na primjer, OŠ Petra Zoranića (Jasenice), koju pohađa ukupno 100 učenika, zapošljava logopeda na nepuno radno vrijeme, no postavlja se pitanje čime se taj logoped bavi i u nepunom radnom vremenu, budući da među 100 upisanih učenika nema nijednog s teškoćama. Odgovor na to pitanje sadržan je u godišnjem planu i programu OŠ Petra Zoranića (Jasenice) za 2019/2020. šk. god., u kojem su na dvije i pol stranice opisani njegovi planirani poslovi. Ukratko, u planu rada stručnog suradnika, navedeno je među ostalim da će logoped najveći dio svog ukupnog godišnjeg radnog vremena provesti u odgojno-obrazovnom i terapijskom radu s učenicima s teškoćama, kojih u toj školi nema, obavljajući sljedeće poslove, koji obuhvaćaju:

  • omogućavanje djeci usporenog kognitivnog razvoja svladavanje školskog gradiva;
  • rad s učenicima sa specifičnim teškoćama čitanja (dyslexia),
  • rad s učenicima sa specifičnim teškoćama pisanja (dysgraphia),
  • rad s učenicima s teškoćama učenja matematike (dyscalculia),
  • rad s učenicima s poremećajem ritma i tempa govora,
  • rad s učenicima s artikulacijskim poremećajima,
  • rad s učenicima s teškoćama jezičnog izražavanja i razumijevanja,

Podsjećam, nijedno dijete u školi nema nijednu od navedenih teškoća.

Osim toga, planom rada predviđeno je da će u toj istoj školi isti logoped:

  • izrađivati i pripremati materijale za individualni i grupni terapijski rad s učenicima s teškoćama,
  • prikupljati i obrađivati podatake o djeci s teškoćama u razvoju od roditelja te od zdravstvenih i socijalnih ustanova,
  • planirati rad s učenicima s teškoćama u razvoju,
  • raditi na upoznavanju učitelja s vrstom i stupnjem teškoće, senzibilizacija na potrebe imogućnosti učenika,
  • pomagati učiteljima pri izradi individualiziranog odgojno-obrazovnog programa i pri odabiru učinkovitih metoda i postupaka u radu s učenicima s teškoćama u razvoju,
  • prikupljati godišnje planove i programe primjerenog oblika školovanja i izvješća o relaizaciji istih od učitelja,
  • prikupljati podatke o djetetu i davati povratne informacije roditeljima.

Sve navedeno su uobičajeni poslovi logopeda i u tome ne bi bilo ništa čudno, kad bi školu pohađala djeca s teškoćama. Međutim nijedno dijete s teškoćama nije upisano u tu školu. Usprkos tome, škola zapošljava logopeda, a u planu rada definira i da će logoped nešto više od 10% ukupnog godišnjeg radnog vremena utrošiti na vlastito stručno usavršavanje, koje obuhvaća:

  • sudjelovanje na stručnim skupovima, seminarima i savjetovanjima,
  • sudjelovanje na aktivima stručno-razvojnih službi Zadarske županije,
  • sudjelovanje u radu Hrvatskog logopedskog društva – podružnica Zadar,
  • praćenje stručne literature i zakonskih akata,
  • on-line stručno usavršavanje u organizaciji MZO-a.

U 156 škola s 15 ili više djece s teškoćama sveukupno je zaposleno 0 stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila

Gore opisani primjer logopeda zaposlenog u školi bez ijednog djeteta s teškoćama, iako je ekstreman, nije jedini. Iako DPS propisuje da na radno mjesto stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila imaju pravo one škole s 15 i više učenika s teškoćama, on je zaposlen u čak 71 osnovnoj školi koja ne zadovoljava tu normu. S druge strane, u čak 156 osnovnih škola koje imaju 15 ili više djece s teškoćama, nije zaposlen niti jedan jedini stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila!

Popis svih tih 156 škola s detaljnim specifikacijama na osnovu kojih proizlaze jake indicije da se u tim školama ne primjenjuje državni pedagoški standard, predali smo prosvjetnoj inspekciji, u sklopu predstavke kojom smo obuhvatili 326 osnovnih škola za koje sumnjamo da ne primjenjuju DPS. Postupajući u društveno-javnom interesu, nastojali smo, prije svega zbog dobrobiti učenika, osigurati provedbu zakona Republike Hrvatske, kao i podzakonskih akata, koje u ovom slučaju donosi Hrvatski Sabor, a za koje imamo saznanja da se ne poštuju u velikom broju škola. Nažalost, područne jedinice prosvjetne inspekcije u Osijeku, u Rijeci i u Splitu nisu izašle na teren i provele inspekcijski nadzor kako bi provjerile vjerodostojnost naših navoda, već su se proglasile nenadležnima, usprkos činjenici da Zakon o prosvjetnoj inspekciji sasvim nedvosmisleno propisuje da je nadzor nad primjenom DPS-a u djelokrugu prosvjetne inspekcije.

doc. dr. sc. Domagoj Švegar,

Psihološko proljeće, koordinator inicijative