Nepopularna psihologija
15. 10. 2019.
Kako je točno uređena Hrvatska psihološka komora? Mnogi (budući) psiholozi nemaju potpun odgovor, ali imaju sliku čemu bi takva krovna organizacija trebala služiti. Također, HKP je samo jedna od brojnih komora čije članstvo je obvezno ukoliko se želimo baviti vlastitom strukom. Prema nekima, postoji velik broj upitnika i nepravilnosti oko rada tih organizacija.
Imali smo priliku razgovarati s jednim od koordinatora građanske inicijative „Psihološko proljeće“, psihologom i psihoterapeutom Ivicom Milanjom. Za Nepopularnu, Milanja je prenio osnovne ciljeve inicijative i probleme rada HKP koje donosimo u nastavku.
Kako bi našim čitateljima ukratko objasnili pojam „Psihološko proljeće“?
Psihološko proljeće je neformalna građanska inicijativa koja se bori za poboljšanje transparentnosti te pravilan i zakonit rad prvenstveno Hrvatske psihološke komore (HPK), ali i ostalih strukovnih komora u Hrvatskoj. Naziv inicijative nastao je spontano u srpnju ove godine, kada me jedan dopis iz HPK podsjetio na kaznene progone za verbalni delikt iz doba totalitarističkog komunizma te sam zaključio da nam treba psihološko proljeće.
Kako ste došli na ideju o pokretanju ovakve inicijative?
Temelji Inicijative udareni su prije par godina kada se nas desetak psihologa iz različitih dijelova Hrvatske, nezadovoljni načinom rada HPK, počinje povezivati i dolaziti na Skupštine HPK. Prvi ozbiljniji i zapaženiji istup imamo na Skupštini HPK održanoj u prosincu 2017. godine kada se javljamo za riječ i pokušavamo utjecati na donošenje nekih važnih odluka poput visine članarine. Jedna od prvih ideja za koju smo se borili bila je uvođenje digitalnog glasovanja koje bi svim članovima, bez obzira koliko dislocirani od Zagreba bili, dalo mogućnost glasovanja odnosno odlučivanja u Komori. Uprava je pokušavala ograničiti naš dolazak na tu Skupštinu tvrdeći da smiju doći samo članovi koji uredno podmiruju članarinu, što je naravno protupravno ograničenje, no dio ljudi zbog toga ipak nije došao. Atmosfera na Skupštini je bila vrlo napeta. U jednom trenutku nam je rečeno da smo infantilni i da trebamo ići na grupnu terapiju, aludirajući valjda da se trebamo liječiti, ali nismo se dali. Koliko znam, to je bio prvi otvoreni iskaz nezadovoljstva članova s radom HPK od njenog osnivanja 2003. godine.
S vremenom smo postali organiziraniji. Kolege su nam prilazili s više povjerenja i ukazivali na nepravilnosti za koje su znali ili su ih osobno doživjeli. Zapanjujuće je bilo vidjeti disproporciju njihovog nezadovoljstva s jedne i pasivnosti s druge strane. Velika većina je vjerovala da ništa ne mogu promijeniti ili su pak bili zastrašeni da će ih Komora na neki način penalizirati ukoliko se usude propitivati njen rad ili ako nam javno daju podršku.
Koji su po vama najveći propusti rada HPK?
Na ovo Milanja kaže: “Uh, odakle početi?” No prenosimo njegovu top listu najvažnijih.
Upitna zakonitost rada Upravnog odbora Komore
UO Komore ima 7 članova i donosi neke od najvažnijih odluka vezanih za Komoru, ali i struku i članstvo. U ovom trenutku pokrenuli smo nekoliko postupaka pred nadležnim ministarstvima radi utvrđivanja nepravilnosti u radu Odbora. Recimo samo da je jedna od članica Odbora (koja uz to obnaša i druge vrlo važne funkcije u Komori) ujedno i zaposlenica ministarstva, točnije službe ministarstva koja vrši nadzor nad radom HPK.
Nepravilnosti oko poslovnog prostora
Luksuzni poslovni prostor površine 160 kvadratnih metara kupljen je 2016. godine na način da je prekršen Statut HPK i Poslovnik o radu Skupštine HPK.
Poziv na Skupštinu na kojoj se donosila odluka o kupovini tog prostora odaslan je svega 10-ak dana prije održavanja Skupštine (propisan je rok za dostavu poziva od minimalno 20 dana) i to klasičnom, a ne elektroničkom poštom, te se na istu odazvalo njih tek 25 i oni su u ime ukupno 3000 članova s pravom glasa donijeli odluku o kupnji.
Ministarstvo je naknadno utvrdilo navedene nepravilnosti, no poslovni prostor je već bio kupljen i kako se u narodu kaže: „Prošla baba s kolačima“. Članovi sada plaćaju nezakonito zaduženje plus vrtoglavih 8.5% kamata.
Ograničavanje pristupa informacijama
Komora ove godine nije za svakog pojedinog zaposlenika dostavila informaciju o stručnoj spremi i plaći, a nije dostavila ni podatak o ukupnom primitku članice Upravnog odbora koja bez odobrenja ministarstva obavlja poslove za Komoru.
Prošle godine HPK je odbila dostaviti informacije kome su sve isplaćene naknade za rad u Nadzornom odboru 2016. godine, ali Povjerenik im je to rješenje poništio i naložio da te podatke dostave. Isto tako, Komora je 2017. godine odbila dostaviti specifikacije o trošku reprezentacije, ali Povjerenik je i to rješenje Komore poništio uz obrazloženje da se radi o trošenju javnog novca, a informacije o tome moraju biti javne.
Porast broja zaposlenika u Komori
Godinama su u Komori bile zaposlene četiri osobe, a onda 2018. godine brojka raste na pet te ove godine na osam. Nažalost, tu nije kraj. U srpnju ove godine UO (onaj isti u čiji zakoniti rad mi u Psihološkom proljeću sumnjamo) usvaja novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta HPK kojim se planira zapošljavanje do čak petnaest (15) zaposlenika, koliko primjerice ima daleko veća Hrvatska komora medicinskih sestara koja broji više od 40 tisuća članova i ima proračun od preko 15 milijuna kuna.
Nepovoljan stav Komore o psihološkoj djelatnosti
Mene osobno nedavno je zapanjio stav HPK o psihološkoj djelatnosti. U lipnju sam Komori uputio pitanje o tome spadaju li psihološke krizne intervencije u psihološku djelatnost. Na odgovor sam čekao više od 4 mjeseca, a kada sam ga napokon dobio nisam mogao vjerovati što je u njemu pisalo. Dakle, službeni je stav HPK da krizne intervencije jesu psihološka djelatnost i psiholog koji ih provodi mora imati osnovnu dopusnicu, no moguće je da se za krizne intervencije educiraju i iste provode i osobe ne-psihološkog profila poput pedagoga, socijalnih radnika, defektologa (!?). Ako krizne intervencije provode ne-psiholozi, tada se to ne smatra psihološkom djelatnosti u smislu Zakona o psihološkoj djelatnosti.
Čitao sam taj odgovor više puta i nisam mogao vjerovati da je takvo nešto službeno napisano od strane institucije koja bi trebala braniti struku. Poražavajući je zaključak da biti psiholog u Hrvatskoj uz ovakva tumačenja Zakona može značiti samo ograničenja za psihologe. To nipošto nije zaštita struke već najobičniji harač na naše diplome uz istovremeno zeleno svjetlo svima ostalima da se slobodno bave našim poslom. Na kraju se zapitaš čemu služi takva Komora osim možda da je samoj sebi svrha, da uhljebi petnaest zaposlenika i sve one koji sjede u različitim odborima i povjerenstvima.
Vrijeme je ipak da prijeđemo na druge teme, ali i druge komore…
Interes za rad komore jako se brzo proširio i na ostale djelatnosti. Uviđate li neki zanimljiv obrazac poslovanja kod svih stručnih komora?
U početku smo bili fokusirani isključivo na rad HPK, no glas o tome što radimo prešao je okvire struke i uskoro su nam se počeli javljati članovi iz preostalih strukovnih komora u Hrvatskoj. Uz njihovu pomoć otkrili smo da nepravilnosti uočene u našoj Komori postoje i u nekim drugima. Došli smo do poraznih saznanja da je kod dijela komora na snazi gotovo identičan obrazac netransparentnosti. Izuzev navedenog, dijelu komora su zajednički i mehanizmi kažnjavanja članova koji se usude podići glavu i propitkivati. Na njih se vrše različiti pritisci, prijavljuje ih se etičkim odborima (znaš ono “Kadija te tuži, kadija te sudi”), a zabilježili smo i slučajeve kaznenih progona “neposlušnog“ članstva, koji, treba naglasiti, na sudovima ipak nisu prošli.
Do sada ste objavili puno podataka o radu komora, je li bilo otpora kod dostavljanja traženih podataka?
Da, bilo je. Kako je to išlo u HPK naveo sam već prije, no postoji još nekoliko komora koje se unatoč zakonskoj obvezi i upozorenjima Povjerenika za informiranje i dalje opiru pružanju informacija. U pravilu se radi o informacijama koje se tiču plaća i honorara koje pojedinci primaju te onih informacija koje bi mogle ukazivati na neku veću nepravilnost u radu komore. No, težim ili lakšim putem ipak ćemo na kraju ishoditi sve informacije koje tražimo. Otpor je uzaludan!
Što stoji u planu za daljnje djelovanje „Proljeća“?
Nezadovoljni lošim stanjem u HPK, ali i drugim strukovnim komorama, želimo ih demokratizirati, raditi na smanjivanju nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom radu te drastično podizati razinu transparentnosti – što neminovno dovodi do dodatnog i značajnijeg suzbijanja nezakonitosti.
To i je svrha Inicijative – sloboda izražavanja neslaganja i kritike, bez straha od odmazde čelnika komore.
Nastavit ćemo se povezivati s pojedincima i grupama koje dijele ove ideje i vrijednosti. Nastavljamo udarati tamo gdje najviše boli – propitujemo trošenje novaca prikupljenih od naših članarina. Masi od 120.000 ljudi, koliko ih je u ovom trenutku u Hrvatskoj prisilno učlanjeno u strukovne komore, poručujemo da se ne boje i neka otvoreno istupaju u svom nezadovoljstvu. Tko će se boriti za nas ako mi sami nećemo?
Ovim putem zahvaljujemo kolegi Ivici na izdvojenom vremenu i trudu koji s kolegama ulaže u ova pitanja. Osim Milanje, u rad inicijative su uključeni i psiholozi: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Dragan Vuletin, Nataša Ivanković. Ovim putem pružamo podršku u daljnoj borbi za transparentnost i konstruktivnost u radu komore kao naše krove organizacije koja bi trebala postupati prema principima znanosti koju predstavlja.