Doprinos Psihološkog proljeća jačanju transparentnosti i odgovornosti

Psihološko proljeće Leonardo Žagrić

Misija Psihološkog proljeća je da sve bude javno, jasno i jednostavno. Kako bi se to ostvarilo potrebno je provoditi puno istraživanja te ulagati puno truda i vremena. Psihološko proljeće nastoji ostvariti svoju misiju na način koji je usklađen sa samom misijom. Važno je stoga iskoristiti sve pravne institute koji stoje na raspolaganju, a koji su usvojeni upravo s ciljem zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda.

S obzirom da je Psihološko proljeće usmjereno objavljivanju javno dostupnih informacija, kao i onih koje bi to trebale biti, važno je koristiti sredstva i institute usmjerene na ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama. To pravo je kroz određeni vremenski period, od završetka Drugog svjetskog rata do danas, ustaljeno u brojnim demokratskim društvima kao preduvjet transparentnosti i odgovornosti, odnosno kao preventivna zaštita od korupcije i samovolje tijela javne vlasti. Jedna od prvih odluka Europskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda čl. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (sloboda izražavanja) bila je u predmetu Tarsasag a Szabadsagjodokert protiv Mađarske. Europski sud je u tom predmetu utvrdio kako funkcija kreiranja javnih debata, odnosno primanja informacija, nije ograničena samo na medije već se proteže i na udruge te nevladine organizacije. Također, Europski sud je utvrdio kako ograničenja stvorena u svrhu sprječavanja prava na pristup informacijama od javnog interesa, mogu obeshrabriti osobe koje rade u medijima ili srodnim djelatnostima od nastavka bavljenja tom materijom.

Izvješće Povjerenika za informiranje o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama

Nadležno tijelo za zaštitu prava na pristup u informacijama u Republici Hrvatskoj je Povjerenik za informiranje. O važnosti uloge Povjerenika za informiranje već ste imali prilike čitati. Nedavno je Povjerenik za informiranje, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavio svoje Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godine Hrvatskom saboru. U tom izvješću utvrđeno je kako se na Popisu tijela javne vlasti, koja su dužna postupati sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, za 2019. godine nalazilo 5808 tijela javne vlasti. Sva tijela javne vlasti s Popisa obveznici su podnošenja izvješća Povjereniku.

 

Jedna od zadaća Povjerenika za informiranje je odlučivanje po žalbama u predmetima koji se vode oko prava na pristup informacijama. Žalba se podnosi u slučaju tzv. „šutnje uprave“ ili u slučaju negativnog rješavanja zahtjeva o pravu na pristup informacijama. Zanimljivo je istaknuti kako je od riješenih 378 žalbi na prvostupanjska rješenja u predmetima ostvarivanja prava na pristup informacijama, Povjerenik poništio njih 230. Dakle, u čak 60,84% slučajeva, tijelo javne vlasti donijelo je odluku koja nije u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je takvo rješenje poništeno ili izmijenjeno.

Povjerenik za informiranje temeljem navedenih podataka zaključuje sljedeće:

„Podaci pokazuju da tijela javne vlasti i dalje daleko češće griješe, nego što postupaju u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz navedenog proizlazi da je ulaganje žalbe od strane korisnika i dalje ključno za zaštitu ustavnog prava na informaciju, što ujedno ukazuje na nužnost daljnjeg rada na edukaciji tijela javne vlasti te ukazivanju korisnicima na njihova prava.“

Doprinos Psihološkog proljeća u provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama

U izvješću se navode i najznačajnija rješenja Povjerenika iz 2019. godine uz napomenu informacija koje trebaju biti javno dostupne. Između ostalih, kao informacije koje trebaju biti javno dostupne navode se Imena i prezimena svih osoba koje su primile uplate u određenoj godini za rad u Nadzornom Odboru“ (tijelo javne vlasti: Hrvatska psihološka komora), rješenje KLASA: UP/II-008/07/19-01/87.

Naime, temeljem rješenja Povjerenika za informiranje otkrivena je tajna u Nadzornom odboru Hrvatske psihološke komore, o čemu je prošle godine pisala Nataša Ivanković, kojom prilikom ja navela kako su članovima Nadzornog odbora HPK isplaćeni honorari za sjednice koje nisu održane. Objava tih informacija ne bi bila moguća bez doprinosa Psihološkog proljeća i ustrajanja u pravnoj bitci da Hrvatska psihološka komora objavi informacije o članovima Nadzornog odbora.

Osim toga, u Izvješću se navode i informacije o provedenim posrednim inspekcijskim nadzorima. Utvrđeno je kako je od ukupno 27 provedenih posrednih inspekcijskih nadzora, njih 14 inicirano podnesenim predstavkama. Među njima su i 3 posredna inspekcijska nadzora provedena u strukovnim komorama, odnosno Hrvatskoj komori inženjera strojarstva, Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara i Hrvatskoj komori fizioterapeuta. Sva 3 nadzora inicirana su upravo predstavkama Psihološkog proljeća.

Na taj način je sukladno Obavijesti Povjerenika od 05. prosinca 2019. godine, određeno provođenje posrednog inspekcijskog nadzora nad HKF u području prava na pristup informacijama. Građanskim nadzorom nad HKMB utvrđen je čitav niz nepravilnosti, sukladno čemu je proveden inspekcijski nadzor i izrađen zapisnik, a u članku HKMB izrečene mjere zbog kršenja niza zakonskih odredbi, možete provjeriti što je naloženo komori. Osim toga, 20. kolovoza 2019. godine zaprimljena je Obavijest Povjerenika za informiranje o pokretanju posrednog inspekcijskog nadzora nad HKIS-om u području prava na pristup informacijama.

Jačanje transparentnosti i odgovornosti u tijelima javne vlasti

 Tijela javne vlasti dužna su jasno i pravovremeno davati građanima na uvid sve podatke koje posjeduju, izuzev osobnih i drugih podataka, za koje su posebnim propisima određena ograničenja. Kada se ti podaci odnose na novac poreznih obveznika, odnosno novac obveznih platiša u komorama, to nije samo njihova zakonska, već i moralna dužnost. Psihološko proljeće stoga javnosti omogućava dostupnost određenih informacija i podataka, koja su inače bila nedostupna, a to čini upravo korištenjem svih i isključivo zakonom dopuštenih sredstava.

„There are no facts, only interpretation.“ – Friedrich Nietzsche

Neobjavljivanje određenih podataka ne ukazuje nužno na korupciju, nezakonito pogodovanje ili nešto slično. Čak i uz postojanje određenih indicija i sumnji, nedopušteno je pojedincima etiketirati ozbiljne optužbe. Međutim, transparentnost u radu i pravovremeno objavljivanje podataka zasigurno predstavlja značajan čimbenik u borbi protiv korupcije. Upravo stoga će Psihološko proljeće nastaviti sa svojom misijom i ustrajati na objavljivanju informacijama, a svaki pojedinac imat će pravo na slobodnu interpretaciju određenih podataka, pazeći pri tome da ne čini štetu drugome.

Leonardo Žagrić, mag.iur.

 

 

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *